U ekskluzivnom intervjuu za Meridiansport portal, predstavnica Udruženja, Jovana Klisić, razgovaraće o ključnim razlozima zašto smatraju da su ove izmjene štetne po privredu i državu, izražavajući ozbiljnu zabrinutost za budućnost Crne Gore i njene privrede na putu ka Evropskoj uniji.
Gospođo Klisić, možete li nam ukratko objasniti zašto smatrate da je član 68 f Zakona o igrama na sreću štetan po interese priređivača i države Crne Gore?
Član 68 f je problematičan iz nekoliko razloga. Prvo, on podražava princip nejednakosti na tržištu, stvarajući nepravične i nejednake uslove za privredne subjekte. Takođe, ukidanje elektronskih metoda plaćanja nije samo korak unazad u digitalnom dobu, već ima ozbiljne posljedice po priređivače, njihove saradnike i budžet Crne Gore. Ovaj član takođe krši relevantne direktive EU i suprotan je opštoj politici Evropske Komisije.
Prikupili ste skoro 25000 potpisa građana protiv ovog člana. Šta ti potpisi znače i kako planirate iskoristiti podršku građana?
Odziv građana je bio nevjerovatan iznad svih naših očekivanja i prema našim saznanjima ovo je jedan od najvećih odziva građana na neku inicijativu u istoriji Crne Gore. Vidjelo se koliko je građanima stalo do ubrzanog ulaska Crne Gore u EU i osjetljivi su na bilo šta što bi taj put dovelo u pitanje. Broj potpisa korespondira sa preko 30% glasova koliko je dobila prvoplasirana stranka u Crnoj Gori na zadnjim izborima.
Potpisi nam pružaju legitimitet i podršku u zahtjevu za izmjenu ovog štetnog člana. Poptise već sjutra predajemo na Pisarnici Skupštine, sa čim će biti upoznati svi Poslanici, i moći će da iskoriste potpise u smislu izmjene člana 68 f Zakona u igrama na sreću. Vjerujemo da će poslanici vrednovati ovoliki broj potpisa građana, jer ipak su poslanici ti koji građane predstavljaju u Skupštini i da će razmotriti još jednom naša ukazivanja o štetnosti uvedenog člana 68 f.
Naravno, dopisima ćemo se obratiti i svim krovnim i relevantnim institucijama u Crnoj Gori a tiču se navedene problematike, sa molbom da održimo sastanke na ovu temu, jer sa pojedinim institucijama nismo imali za to prilike.
Kako ocjenjujete da nije bilo održavanja javne rasprave o ovim izmjenama?
Javna rasprava povodom Izmjena i dopuna zakona o igrama na sreću nije održana, što je ujedno protivustavno, a takođe je spriječena demokratska debata o problemima koje ovaj član donosi. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja odluka. Nedostatak javne rasprave, upravo upućuje na naše tvrdnje da je ovaj član zapravo plod nelojalnog lobiranja pojedinca, na šta upozoravamo već duže vrijeme. Ovo je ozbiljan propust u procesu donošenja ovako važnih odluka i izmjena Zakona.
Kako vidite budućnost ovog spornog člana? Planirate li dodatne korake i kako se nadate da će institucije reagovati?
Nadamo se da će institucije ozbiljno shvatiti zabrinutost građana izraženu kroz potpise. Paralelno s predajom potpisa, podnijeta je Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana. Planiramo sastanke s predstavnicima institucija kako bismo detaljno objasnili štetnost ovog člana i pokušali doći do konstruktivnog rješenja. Ovim zaista očekujem hitnu reakciju nadležnih institucija, parlamenta Crne Gore, resornih odbora, Ministarstva Finansija, Uprave za igre na sreću kao i Ustavnog suda kome smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti.
Član 68f pravi probleme i sa drugim članovima Zakona o igrama na sreću kao sto je član 68b. Član 68b propisuje da je korisnik online usluga kod priređivača za igre na sreću dužan da dostavi „podatke o računu za slanje i primanje uplata“, a član 68 f to direktno negira, jer isključuje metodu uplate putem banke u konkretnom slučaju. Pa je zaključak da je ovo otvoreni primjer nelojalnog lobiranja, bez javne rasprave u kojoj bi se ova situacija otklonila, jer su bili bitniji nezakoniti interesi pojedinca od opšteg nacionalnog parametra za procjenu rizika od pranja novca. Da zaključimo, kako gledate na mogućnost da se ova situacija riješi na međunarodnom nivou, ako domaće institucije ne reaguju adekvatno?
Spremni smo koristiti sva zakonska sredstva kako bismo zaštitili interese priređivača, saradnika i građana Crne Gore. Ono što je naš plan pravni i obavezujući jeste da se obratimo svim našim relevantnim institucijama u Crnoj Gori, počev od krovnih državnih institucija, preko resornih Ministarstva, sudova, ukoliko pak nekim slučajem domaće institucije ne reaguju adekvatno, ne isključujemo mogućnost da se obratimo međunarodnim institucijama u EU, uključujući i obraćanje Strazburu.
