Stefan Savić možda nikada neće biti zvijezda poput Mijatovića, Savićevića, Vučinića i Jovetića. Malo je, uostalom, odbrambenih igrača na svijetu, koji su u svojim zemljama, po popularnosti i statusu, ispred golgetera i „desetki“.
Savić je, međutim, za svoje tek navršene 24 godine pomjerio neke fudbalske granice, ne samo u Crnoj Gori, već i na ovim prostorima.
Zvaničnim debijem u dresu Atletika, u utorak protiv Hetafea, bivši igrač Mančester sitija i Fiorentine postao je jedini crnogorski fudbaler koji je zaigrao u španskom, italijanskom i engleskom šampionatu, dakle u tri od top pet evropskih liga.
Mijatović je bio zvijezda u Primeri (Valensija, Real i kratko Levante), da bi u Seriji A igrao za Fiorentinu, Savićević se proslavio u Milanu, Vučinić u Romi i Juventusu, dok Jovetiću fali odlazak u Španiju da bi imao sličan put kao Savić (Partizan, Fiorentina, Siti).
Malo je fudbalera i iz ex-Yu zemalja koji su se oprobali, ili dobili šansu da igraju u tri različite lige, one iz „top pet“ klase.
Nije čest slučaj, čak i u vrijeme otvorenih granica, da jedan fudbaler promijeni tri velika kluba u tri zemlje velike fudbalske tradicije i strasti, posebno ne za tako kratko vrijeme. Drugačiji stil igre i treninga, novi saigrači i zahtjevi, samo su dio prilagođavanja na novu sredinu.
Jezik, način života, običaji, navijači, mediji - sve to utiče da se veliki klubovi ne odlučuju tek tako na dovođenje igrača iz druge zemlje, osim, naravno, ako nije riječ o fudbalerima koji zaista vrijede. A šta tek reći za angažovanje fudbalera iz zemalja koje nisu članice EU, za one klasične strance, bez dvojnog državljanstva, koje ima veliki broj Argentinaca i Brazilaca?
Savić je, dakle, za relativno kratko vrijeme stekao reputaciju i dobrog igrača, i profesionalca, a vjerovatno je Dijego Simeone ovog ljeta dobro izanalizirao njegov, ne samo fudbalski profil, čim ga je izabrao da pojača konkurenciju u defanzivi i priključi ga timu svojih „ratnika“. A, Savić je davno pokazao zrelost - još kada je prebolio (pre)rani odlazak iz Sitija i u Fiorentini izrastao u jednog od najboljih defanzivaca Serije A.
Takođe, nije Simeone poznat kao neko ko baca novac u prelaznom roku, niti ga Atletiko ima koliko Real i Barselona, tako da je i Savićeva otkupna cijena znak njegovog kvaliteta - 25 miliona eura iznosio je njegov transfer (10 odmah, dio u vrijednosti Marija Suaresa koji je otišao u Fiorentinu i dio za bonuse).
„Ako je tačno da je Atletiko platio samo 10 miliona eura u novcu za ovog momka, onda se može reći da ga je ukrao Fiorentini”, napisao je „Bličer riport“ nakon što je Savićev transfer završen.
Poznavajući Savićeve kvalitete, mirnoću i stabilnost momka koji je kao dječak napustio Mojkovac, kao tek punoljetan Beograd, a sa 24 godine promijenio četiri velika kluba i tri velike fudbalske zemlje, prvih 90 minuta u Primeri biće samo početak još jedne lijepe priče u njegovoj karijeri.
Ćolova filozofija: Ni Grizman nije bio starter kada je došao
To što je Savić tek na šestom zvaničnom meču u Atletiku upisao prve minute ne treba da iznenadi, jer je Simeone poznat kao trener koji od novih momaka ne očekuje rezultate preko noći.
"Uvijek kažem novim igračima da Koke nije bio starter kada sam došao. Takođe, kad god bi se vratio sa neke od pozajmica, ni Dijego Kosta nije počinjao mečeve. Nije ni Grizman odmah bio prvi napadač, a golman Oblak je prošle sezone više bio rezerva. Novi momci moraju da se prilagode timu najbolje što mogu, kako bi razumjeli što se od njih očekuje. Ja sam kao trener tu da im taj period prođe što brže", objašnjava Simeone.
Bonus video:
