Večeras počinje nova sezona u Bundesligi. „Liga svjetskih prvaka“, kako je neki zovu nakon trijumfa Njemaca na Mundijalu u Brazilu, sve više se komercijalizuje po uzoru na međunarodnu konkurenciju.
U ekonomiji je bonitet veoma važan. Status „AAA“ imaju samo zemlje koje se najbolje kotiraju u ekonomskim vodama, npr. Njemačka. „AAA“ se odnedavno koristi i u kontekstu Bundeslige. I pritom se misli na Adidas, Allianz i Audi (naslovna fotografija: Audi je službeno vozilo igrača i zaposlenih u Bajernu). Te tri velike njemačke firme su suvlasnici najtrofejnijeg njemačkog kluba – minhenskog Bajerna.
Bajern je u kreiranju vlasničke strukture (i u potrazi za finansijski potentnim partnerima) slijedio primjer velikih klubova iz inostranstva. A Bajernov primjer slijede i drugi bundesligaši. Koncern Evonik „ušao“ je u Borusiju iz Dortmunda, proizvođač sportske opreme Puma upravo se sprema da uradi isto to.
Bajern kao (nacionalni) uzor
Udeo u vlasništvu berlinske Herte ima investicioni fond KKR, u Hamburgu je „big bos“ milijarder (i šef logističkog giganta Kühne&Nagel) Klaus-Mihael Kine. U Verderu iz Bremena intenzivno se razmišlja o potencijalnim strateškim partnerima.
Čini se da taj trend više nije moguće zaustaviti. Prije sedam godina (2007.) Štutgart je osvojio titulu njemačkog prvaka. „Mi smo posljednje registrovano društvo (udruženje, prim. red.) građana koje je postalo prvak Bundeslige“, izjavio je nedavno predsjednik Štutgarta Bernd Valer i dodao: „Vjerovatnoća da neko to uskoro ponovi je, po mom mišljenju, veoma mala“.
Štutgart pomoć traži u milionima finansijski jakih (su)vlasnika. U upravi namjeravaju da restrukturiraju klub. Dio sa profesionalnim igračima trebalo bi da bude odvojeno od ostatka kluba i pretvoreno u dioničarsko društvo. Štutgart će nakon toga na tržištu (u obliku vrijednosnih papira) ponuditi 25 odsto suvlasničkog udjela. Klub se nada da će se na taj način u kasu bivšeg prvaka sliti 70 miliona eura.
Dajmler bi, kako se čuje, ubuduće trebalo da bude najveći pojedinačni vlasnik. Taj proizvođač automobila iz Štutgarta trenutno je sponzor kluba, a stadion na kome se igraju utakmice zove se „Mercedes-Benz Arena“.
Učiti od najboljih
Hamburger želi da slijediti primjer Štutgarta, Herta je to već i uradila. Za 60 miliona eura berlinski klub je prodao suvlasnički udio KKR-u. Ekonomista Hening Fepel iz Hamburškog instituta za svetsku ekonomiju (HWWI) objašnjava da se radi o trendu koji praktikuju mnogi klubovi: „Sve manje klubova registrovano je kao klasično udruženje. Oni mijenjaju pravnu formu kako bi bili konkurentniji i kako bi si obezbijedili nove izvore finansiranja.“
A kako se to radi – to svi uče od Bajerna. Rekorder po broju nacionalnih titula prvaka svoje uređenje reformisao je još 2002. i odvojio „profi-pogon“ koji je registrovan kao klasično deoničarsko društvo. Adidas, Alijanc (Allianz) i Audi u ovom trenutku zajedno posjeduju 24,9 odsto deonica. Samo za svoj udio od 8,3 odsto Alijanc je uplatio 110 miliona eura.
Problemi sa sponzorima
Šalke 04 je, bar kad se radi o vrhunskim klubovima Bundeslige, jedini klub-udruženje. Šalke ne prodaje dionice, klub „živi“ uglavnom od novca sponzora. Trenutno je to ruski energetski koncern Gasprom – i to je trenutno veliki problem „kraljevsko plavima“ iz Rurske oblasti. Zbog krize u Ukrajini, Šalkeov ugled, naime, pati. Loš imidž Gasproma (firme kojom se praktično upravlja iz Kremlja) odražava se i na ugled koji Šalke ima u javnosti.
Od finansijera zavise i Volfsburg i Bajer iz Leverkuzena. Njihova egzistencija povezana sa spremnošću njihovih „mecena“ (koncerni Bajer i Folksvagen) da upumpavaju novac u klubove. Farmaceutski koncern Bajer svojevremeno je bio sponzor i bivšeg prvoligaša Bajera 05 Erdingen. Nakon što je koncern okončao saradnju, klub se srozao u šestu ligu.
Postoji jedna sličnost između Bajera i Volfsburga. „Oni su izuzeci koje Nemačka fudbalska liga (DFL) toleriše, izuzeci od pravila 50+1“, podseća ekonomista Fepel. To pravilo sprečava da neki investitor (kao u engleskoj Premijer ligi gde je većina klubova u rukama investitora, prim. red.) ima preveliki uticaj u nekom fudbalskom klubu, odnosno da klubovi postanu previše zavisni od nekog šeika ili oligarha. U Njemačkoj klubovi sami moraju da budu sopstveni većinski vlasnici.
Posljednji Mohikanci
Ako klubove Bundeslige koji su još uvijek klasična udruženja koja ne zavise od velikih sponzora pokušamo da pronađemo na tabeli, vjerovatno ćemo ih naći – pri dnu: Augsburg, Majnc, Frajburg, Paderborn. A tamo će i ostati, smatra Hening Fepel.
„Iako dobro rade, oni su uvijek pri dnu, jednostavno ne uspijevaju da dugoročno uhvate priključak sa vodećim ekipama“, dodaje ekonomista. Fepel je uvjeren da će se komercijalizacija Bundeslige nastaviti: „Taj trend je nezaustavljiv i na kraju prisiljava svaki klub da se otvori.“ I to – investitorima.
Galerija
Bonus video:
