U svijetu fudbala najvredniji pripadaju navijačima! Sva tri fudbalska, iz top 10 najbogatijih svjetskih klubova - Barselona, Real Madrid i Bajern, u vlasništvu su članova kluba, u Španiji poznatih kao “sociosi”. Prema analizi finansijskog magazina Forbs, među 50 najbogatijih klubova na svijetu najviše je onih iz NFL-a, čak 26, slijede NBA i fudbal sa po devet, dok je šest klubova iz MLB-a.
Listu, kao i u prethodnih pet godina, predvodi NFL gigant Dalas Kaubojs. Forbs procjenjuje “kaubojse” na 5,7 milijardi dolara, što je 3,6 odsto veća vrijednost od prošlogodišnje. Drugo mjesto drži američka bejzbol ekipa Njujork Jenkis, procijenjena na 5,3 milijardi dolara - najviše zahvaljujući jedinstvenom marketinškom znaku, a slijedi NBA gigant Njujork Niks s vrijednošću od pet milijardi.
5,7 milijardi dolara vrijedi NFL gigant Dalas Kaubojs - najvredniji klub na svijetu prema analizi finansijskog magazina Forbs. Po istom proračunu, među 50 najbogatijih klubova na svijetu najviše je onih iz NFL-a, čak 26
Top pet zatvaraju španski fudbalski velikani - Barselona sa 4,76 milijardi i Real Madrid sa vrijednošću od 4,75 milijardi dolara. Barselona je, baš kao i Real, u vlasništvu navijača, ali je pretekla najljućeg rivala na listi zahvaljujući rastu vrijednosti u posljednjih pet godina od 34 odsto, dok je Real imao rast manji za četiri odsto. U top 10 od fudbalskih klubova još je samo Bajern, vrijedan 4,21 milijardu dolara, ali i sa rastom od čak 57 odsto u periodu pet posljednjih godina.
Ostalih šest fudbalskih klubova među 50 najvrednijih na svijetu su u privatnom vlasništvu. Cifre pokazuju da je kupovina prepoznatih fudbalskih brendova donosila enormne profite. Iako je, recimo, pod vlasništvom američke porodice Glejzer, Mančester junajted od 2005. godine u velikom rezultatskom padu, ipak su Amerikanci dobro zaradili na “đavolima”. Oni su Junajted kupili za 1,4 milijarde, a sada klub vrijedi 4,2 milijarde i na 11. je mjestu na svijetu. Prethodnih godina Mančester junajted se smjenjivao sa Realom i Barselonom na vrhu liste najbogatijih fudbalskih klubova, ali je u posljednjih pet godina imao rast od svega 27 odsto.
11 % porasla je vrijednost 50 najvećih sportskih klubova na svijetu u odnosu na prošlu godinu, uprkos pandemiji koronavirusa. To se objašnjava sve bogatijim ugovorima o televizijskim pravima, jer zbog lokdauna ljudi su sve više okrenuti prenosima događaja
Zato su sjajno profitirali američki kupci Liverpula Džon Henri i Tom Verner, pošto u “redse” 2010. godine platili “svega” 476 miliona dolara, a Liverpul je sada 12. najbogatiji klub svijeta sa samo 100 miliona manjom vrijednošću od Junajteda - procijenjena vrijednost kluba sa “Enfild rouda” je 4,1 milijarda, uz rast vrijednosti u petogodišnjem periodu od čak 165 odsto!
Mančester siti je takođe primjer sjajne trgovine od strane šeika Al Nahijana, koji je “građane” kupio 2008. godine za 385 miliona, a sada vrijede četiri milijarde dolara i sa petogodišnjim rastom vrijednosti od 108 odsto za 13. poziciju na svijetu.
Čelsi je na 25. poziciji sa 3,2 milijarde, petogodišnjim rastom od 93 odsto, a Roman Abramovič je na njemu zaradio skoro tri milijarde od 2003. godine. Arsenal je tek 38. sa svega 39 odsto rasta u pet godina, ali bez obzira na posrtanje “tobdžija” vlasnik Stenli Kroenke je za deceniju na njemu zaradio 1,7 milijardi dolara. Kupio ga je za 1,1 a sada vrijedi 2,8 milijardi.
4,76 milijardi dolara je vrijednost Barselone - po “Forbsu”, najvrednijeg fudbalskog kluba na svijetu, a četvrtog kada su u pitanju svi sportovi. Odmah iza Barselone po vrijednosti je najveći rival, Real Madrid (4,75 milijardi)
Listu fudbalskih klubova u top 50 sportskih na 43. poziciji i vrijednošću od 2,5 milijardi zatvara PSŽ. Ali, sa rekordnim rastom u pet gdoina od čak 207 odsto. Investicioni fond Katara kupio je “svece” prije deceniju za svega 100 miliona dolara, a sada PSŽ vrijedi 25 puta više!
Prema Forbsu, vrijednost 50 najvećih sportskih klubova na svijetu porasla je za 11 odsto u odnosu na prošlu godinu, uprkos pandemiji koronavirusa zbog koje se već više od godinu gotovo sva takmičenja održavaju bez gledalaca. To se objašnjava sve bogatijim ugovorima o televizijskim pravima, jer zbog lokdauna ljudi su sve više okrenuti prenosima događaja.
Bonus video:
