Kapiten Engleske Hari Kejn stigao je da se oporavi za večerašnji sudar protiv Sjedinjenih Američkih Država (20 h) na stadionu "Al Bajt", u drugom kolu mundijalske grupe A.
Napadač Totenhema i drugi najbolji strijelac u istoriji engleske reprezentacije dobiio je udarac u zglob u drugom poluvremenu premijernog meča protiv Irana (6:2), zbog čega je zamijenjen.
Strahovali su Englezi 24 sata, prije nego što skenerski snimak pokazao da nema velikih oštećenja.
"Kejn je u dobrom stanju. Jedan trening je radio odvojeno od ekipe, već na sljedećem je trenirao 100 odsto sa timom. Spreman je za utakmicu", kazao je selektor Engleza Garet Sautgejt.
"Gordi Albion" bi pobjedom mogao već večeras da obezbijedi plasman u drugu fazu, moguće i prvo mjesto u grupi ako Vels u drugom meču grupe A ne pobijedi Iran.
Nisu, međutim, Englezi došli u Katar da bi se samo plasirali u drugu fazu, njihove ambicije dosežu mnogo dalje. I zato je Kejn značajan...
"Moram da priznam, zastao mi je dah kada je pao na travu, ali srećom ništa nije strašno. Morali smo, naravno, da provjerimo skenerom. I nije u pitanju zglob - više stopalo, dobio je zaista neugodan udarac, ali je izbjegao ozbiljniju povredu", dodao je Sautgejt.
Englezi večeras napadaju osminu finala, Kejn "napada" rekord Vejna Runija - sa 51 golom u dresu reprezentacije, nedostaju mu samo dva da se izjednači sa Runijem na vrhu liste. Protiv Irana je za 75 minuta provedenih na terenu propustio priliku da mu se barem približi...
"Moramo da budemo još bolji nego protiv Irana, jer nas očekuje teži protivnik, opasan u napadu, koji će biti vrlo motivisan", istakao je selektor Engleza.
Engleska i Sjedinjene Američke Države sastali su se prvi put još na Mundijalu u Brazilu 1950. Bio je to i prvo svjetsko prvenstvo selekcije "Gordog Albiona", za koju sve do tada najveća takmičenja nisu bila vrijedna pažnje.
A onda su Englezi naletjeli na "jenkije" - i izgubili 1:0, što se i dan-danas smatra jednom od najvećih senzacija u istoriji SP-a.
Svježija su sjećanja na sudar na Mundijalu u Južnoj Africi 2010, kada je Engleska Fabija Kapela razočarala, a Amerikanci uzeli bod (1:1). Oba tima su na kraju prošla u osminu finala.
Da li će i ovoga puta biti tako? Amerikanci su u prvom kolu remizirali protiv Velšana, a u posljednjem kolu dočekuju Iran. I žele večeras da pokušaju da osvoje barem bod kako u posljednjem kolu ne bi zavisili od eventualnog "britanskog pakta" (Engleska - Vels).
Njihov golman Met Tarner navikao je da u drugačijem ambijentu čeka Dan zahvalnosti, tradicionalni sjevernoamerički praznik (za Amerikance je to četvrti četvrtak u novembru), ali ne bi imao ništa protiv da ga "proslavi" pobjedom nad Englezima.
"Svakog Dana zahvalnosti oko 30 ili 40 članova moje šire porodice i prijatelja okupi se u našoj kući. Ovoga puta ćemo to propustiti, ali majka i tata su ovdje u Kataru. I vjerujem da ćemo svi užuvati", kaže Tarner.
Za Kamerona Karter-Vikersa, fudbalera Seltika rođenog u Londonu, koji je zaigrao za Amerikance zbog oca rođenog u Luzijani, Dan zahvalnosti "nije tako velika stvar".
Američka fudbalska federacija saopštila je da je, uprkos velikom prazniku u domovini, prodala solidnih 4.000 ulaznica za svoje navijače pred večerašnji sudar.
Bonus video:
