Dođi u Sevilju i pokaži šta znaš.
Tako bi mogao da glasi poziv svim fudbalerima nespornih kvaliteta, koji iz ovih, ili onih razloga, nisu izgradili karijere kakve su mogli shodno potencijalu, ili mladim igračima, koji traže put do najveće scene.
Stevan Jovetić je posljednji u nizu igrača kojima bi klub iz Andaluzije mogao da bude lansirna rampa do – zvijezda.
Samo u aktuelnom sastavu je nekoliko takvih.
Recimo, Samir Nasri. Nekada Jovetićev saigrač u Mančester sitiju, veliki talenat, pa velika zvijezda, pa prekobrojni fudbaler u planovima Pepa Gvardiola.
Ili Stiven N'Zonzi, takođe Francuz, koji ne može iz Sevilje za manje od 30 miliona eura, a koji je imao prilično nezapažene role u Blekburnu i Stouku.
Pa Lusijano Vijeto, ne tako davno veliki argentinski talenat, koga je Simeone pozajmio Sampaoliju.
U bliskoj prošlosti još je više primjera.
Kevin Gameiro (ponovo francuski igrač) došao je u Sevilju, kod Unaija Emerija, sa klupe Pari sen Žermena, a na “Pishuanu” pokazao kakav je igrač, prije nego što je napravio korak naprijed i otišao u Atletiko minulog ljeta.
Ili, Ivan Rakitić, koji je od klupskog igrača Šalkea, postao jedan od najboljih centralnih veznih u Primeri.
Pa, Karlos Baka, Kolumbijac koji je prije Sevilje igrao u Brižu, samo jednu sezonu.
Za dvije u Andaluziji nadavao se golova i otišao u Milan.
Gregorž Krikovjak u Sevilju je došao iz francuskog Remsa, a sada je u Pari sen Žermenu.
Ever Banega nije iskazao potencijal u Valensiji i Atletiku, koji ga je vraćao u Argentinu, na pozajmice, a “vaskrsnuo” je za dvije godine u Sevilji. Ponovo je postao reprezentativac, a sada ga Inter ne pušta nigdje ispod 30-35 miliona eura.
Dani Alveš, i sada jedan od najboljih, ako ne i najbolji desni bek (spoljni), evropsku karijeru počeo je u Sevilji (došao iz Baije), za koju je igrao od 2002. do 2008. godine, prije transfera u Barselonu.
Pa i Serhio Ramos je dijete Andaluzije, ali njemu navijači nikada nisu, niti će, oprostiti odlazak u Real.
Bonus video:
