Zlatni olimpijac iz Sidneja 2000. godine, proslavljeni crnogorski odbojkaš Igor Vušurović u dresu bivše SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, između ostalog, četiri puta je nastupao na evropskim prvenstvima. I osvojio tri odličja, srebro u Holandiji 1997. godine, bronzu dvije godine kasnije u Austriji, te zlato u Češkoj 2001.
Zato je, i te kako, pozvan da govori o prvom nastupu crnogorskih odbojkaša na velikom takmičenju, na septembarskom Evropskom prvenstvu u Holandiji, Belgiji, Francuskoj i Sloveniji…
"Iskren da budem, ne mislim da tamo idemo kao neki autsajderi. Idemo kao debitanti, to je tačno, ali mislim da imamo kvalitet da se borimo za nešto. Osim Rusije, mislim da nema reprezentacije sa kojom mi ne bismo mogli otvoreno da igramo, makar prema onome što ja vidim, pa ćemo da vidimo gdje će nas to dovesti. Poljaci, Rusi, Italija, Srbi, to su, maltene, vodeće svjetske velesile u odbojci, i koncentracija kvaliteta u Evropi je veoma jaka. U svakom slučaju, ovaj plasman na Evropsko prvenstvo je veliki rezultat", kaže Vušurović na početku razgovora za “Vijesti”.
Vraćajući sjećanja unazad, na igračke dane, Vušurović ističe da je “odlazak na EP velika satifsfakcija, igračka, ljudska i timska”.
"U svakom pogledu to predstavlja usavršavanje. Na kraju krajeva, svi smo mi mlađi kroz ta evropska prvenstva, ali i ostala velika takmičenja, dolazili do ugovora. Tako smo već 2000. imali 11 igrača u Italiji, jedino mislim da Veljko Petkoviću tom period nije bio u Italiji. EP je nadgradnja za svakog igrača, velika pozornica", dodaje Vušurović, koji je igrao na poziciji srednjeg blokera.
Vušurović ističe da je u našoj reprezentaciji dobra atmosfera.
"To je preduslov za sve. Ako nemaš dobru atmosferu, ako nemaš harmoniju i jedinstvo ljudi koji misle u jednom pravcu, mislim da je sve džabe".
Crna Gora će svoju grupu na EP igrati u Holandiji (Roterdam i Amsterdam), a rivali su Holandija, Poljska, Estonija, Češka i Ukrajina. Bivši odbojkaš Budućnosti, Budvanske rivijere i Vojvodine, te internacionalac u Italiji, Grčkoj i Francuskoj, kaže da bi reprezentacija na EP “trebalo da ide od utakmice do utakmice, pa da vidimo gdje će nas to odvesti”.
"Ja i sada mislim da smo ekipa koja može da igra vrlo konkurentno par utakmica u grupi i da tu traži svoju šansu. Na kraju krajeva, nije ni sportski da kažeš mi ćemo da idemo tamo da igramo i uživamo. Ne, ti momci treba sebe i crnogorsku odbojku da prezentuju, da idu korak po korak, pa da vidimo dokle će nas to dovesti. Uz homogenost ekipe bitno je da svi budu zdravi, jer nama ako jedan igrač iz postave ima problema sa povredom ili je rovit, predstavlja nam dosta veliki hendikep. Nadam se da će svi biti zdravi i orni da prikažu ono što znaju, jer mislim da su Ćulafić, Bojić, Ćaćić, Šuljagić i svi ostali zaslužili svojim angažmanom u prethodnom periodu, ali i igračkim kvalitetom, da se nađu i na toj najvećoj odbojkaškoj pozornici".
Prije nego je uspio da uđe u selekciju koja je igrala na EP, a u vrijeme kada je počeo veliki uspon jugoslovenske odbojke na međunarodnoj sceni, Vušurović je prvo 1995. godine bio na Univerzijadi, pa je 1996. godine, zajedno sa Boškanom, do samog odlaska bio u konkurenciji za tim koji je nastupio na Olimpijskim igrama u Atlanti.
"Dok je prvi tim igrao Svjetsku ligu, ja sam 1997. godine bio na Mediteranskim igrama, i bio najbolji igrač ekipe na tom takmičenju. Po tom osnovu sam zaslužio poziv za EP, na koje sam, međutim, otišao sa problemom sa meniskusom, ruku na srce, noga mi nije bila dobro.
Vušurović ističe kako je nekad bilo teže izboriti plasman na EP.
"U to vrijeme nije u igri bilo ni tih 16 mjesta, koliko ih je nastupalo, već desetak mjesta, jer su direktan plasman imali domaćini i ekipe na osnovu plasmana na prethodnom takmičenju. Bilo je vrlo teško da se prođe. Ali, mi smo definitivno imali kvalitet da nam kvalifikacije laganije padnu nego što je to danas slučaj. Nije dolazilo u pitanje da li ćemo da se plasiramo, nama je bio ključ svega kako ćemo do polufinala EP, na koje smo išli sa najvećim ambicijama".
Ideja o proširenju učesnika EP u odbojci sa 16 na 24 selekcije je postojala odranije.
"Ja sam više puta pričao sa Boričićem (predsjednik Evropske odbojkaške konfederacije, prim.a.) i kazao mu da će izumrijeti odbojka u zemljama kao što je naša ako CEV ne otvori vrata manjim. Danas smo došli do toga da imamo sistem kakav nam omogućava da možemo da se plasiramo, što je vrlo bitno za sve nas".
Jedan od najboljih odbojkaša Crne Gore svih vremena je jedno vrijeme bio i direktor Odbojkaškog saveza Crne Gore, upravo u vrijeme kada je, po njegovom mišljenju, Crna Gora ispustila šansu da se plasira na EP po starom sistemu od 16 reprezentacija na šampionatu Evrope.
"Mislim da smo imali šansu kada je selektor bio Ivan Joksimović (kvaifikacije za EP 2013), jer mislim da je tada i igrački bio napravljen pomak. Tada smo na prvom kvalifikacionom turniru savladali Grke u Grčkoj i Rumune, od Finaca smo izgubili, ali su oni tada bili selekcija koja je stigla do same završnice EP. Onda smo na turniru u Finskoj protiv Finske, Grčke i Rumunije sva tri meča izgubili 3:2 i udaljili se od drugog mjesta i plasmana na EP kroz baraž. Tada je bilo đavolski teško plasirati se na EP. Sada, povećanjem broja učesnika EP, intimno smo svi znali da i mi možemo da se nađemo na tom takmičenju. Mislim da je puno teže bilo ranije nego sada. U tom periodu OSCG je imao 140 hiljada eura budžeta od države, što je bilo više nego mizerno da bi moglo da se ozbiljnije radi po tom pitanju".
5 medalja osvojio je Vušurović na velikim takmičenjima. Ima zlato sa Olimpijskih igara u Sidneju 2002. i sa Evropskog prvenstva u Češkoj 2001. Osvojio je srebro na Svjetskom prvenstvu u Japanu 1998, te srebro i bronzu na evropskim prvenstvima 1997. i 1999. godine
Svaka čast svim našim selekcijama, ali moram da izdvojim košarkaše
Igor Vušurović je bivši v.d. direktora Uprave za sport, koja je postojala do formiranja Ministarstva sporta. Komentarišući podatak da je šest naših selekcija (košarkaši i košarkašice, rukometaši i rukometašice, vaterpolisti, odbojkaši) izborilo plasman na velika takmičenja, Vušurović kaže:
"Kod nas je uvijek ekipni sport bio u prednosti u odnosu na individualne. A fakat je da je teško naći primjer zemlje da sa manje novca ima šest predstavnika na velikim takmičenjima. Moram da izdvojim košarkaše koji će igrati Svjetsko prvenstvo, a u kvalifikacijama su imali surovi i naporan raspored kvalifikacija, 14 utakmica, tako da njihov trud i angažman zaslužuje puni respekt za rezultat koji su ostvarili. Ne želeći ništa da umanjim, ali primjera radi na vaterpolo Evropskom prvenstvu imate tri utakmice u grupi, pa četvrtfinale ako si prvi u grupi, pa polufinale i finale. Dakle, sa šest utakmica si direktno u samoj završnici. A u košarci treba 14 utakmica da bi se plasirao na SP, a onda još utakmica na takmičenju. Zato bih rezultat košarkaša izdvojio od ostalih, jer je Svjetsko prvenstvo u pitanju. Međutim, i plasman ostalih naših selekcija na evropska prvenstva pokazuje tradiciju ekipnog sporta u Crnoj Gori, a pošto je teško plasirati se na kontinentalna takmičenja, to je samo još jedan dokaz da Crna Gora ima izuzetne sportiste, dobre i konkuretne sportske organizacije, koje mogu da odgovore izazovima u kvalifikacijama".
Bez ijedne zamjerke na Igre malih zemalja
Igor Vušurović je bio direktor Igara malih zemalja koje su nedavno održane u Crnoj Gori, na kojima je naša zemlja osvojila rekordnih 35 medalja.
"Bez iole kurtoazije naših gostiju koji su bili tu, ja nijesam čuo nijednu riječ zamjerke, već samo riječi hvale nama kao domaćinima i Crnogorskom olimpijskom komitetu za organizaciju. To je rečeno i napisano i od strane predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta (Tomas Bah), Evropskog olimpijskog komiteta (Janez Kocijančič), svih gostiju iz devet nacionalnih olimpijskih komiteta koji su bili tu, ali i iz okruženja. Svi su podijelili taj jedinstven utisak da je sve bilo više nego što su očekivali da će da dožive u Crnoj Gori. Zbog toga svi sektori, sav taj organizacioni aspekt, a vjerujete da nije bio mali, ima zadovoljstvo da dijeli sreću i pomenuto zadovoljstvo kroz nešto se dešavalo tih desetak dana u Budvi, Baru, Podgorici, Tivtu i Cetinju", zaključio je Vušurović.
Bonus video:
