Do početka Olimpijskih igara u Tokiju tačno je 100 dana, najbolji sportisti svijeta u japanskom glavnom gradu nadmetaće se od 23. jula do 8. avgusta.
Sto dana do Tokija, Crna Gora ima 26 olimpijaca, 14 rukometašica i 12 vaterpolista, blizu norme su atletičar Danijel Furtula i teniserka Danka Kovinić, kandidati su i karatisti, jedriličar Milivoj Dukić...
Međutim, samo tri mjeseca do ceremonije otvaranja, organizatori se suočavaju s nizom izazova s pandemijom koja utiče na odluke o svemu, od sigurnosti sportista do broja gledalaca i prodaje ulaznica, kao i lokalne javne podrške za Olimpijske igre.
Ove sedmice anketa agencije Kjodo pokazala je da više od 70% ljudi u Japanu želi da se OI i POI otkažu ili ponovo odgode. Iako se većina stanovnika Japana i dalje protivi tome da se Igre u Tokiju održe, MOK se nada da će se raspoloženje promijeniti kada ljudi shvate koliki je naglasak stavljen na minimiziranje rizika od COVID-19 infekcije.
"Na Olimpijskim igrama u Tokiju slavićemo solidarnost čovječanstva. Cijeli svijet se susreo s neočekivanom krizom i pandemijom i Organizacioni odbor je odlučan u tome da ovog ljeta svim ljudima pruži nadu u to da nas uskoro očekuje svjetlo na kraju tunela," rekla je Seiko Hašimoto, predsjednica Organizacionog odbora Igara.
"Mnogi sportisti su usprkoš teškoj godini dali sve od sebe kako bi naporno trenirali i jedva čekamo vidjeti ih u Tokiju kako bi zajedno slavili uspjehe," dodala je Hašimoto, koja je sedam puta učestvovala na Olimpijskim igrama, što na ljetnim u biciklizmu, što na zimskim između 1984. i 1996. godine, a na ZOI u Albervilu 1992. je osvojila bronzanu medalju u brzom klizanju.
Japanska ministarka za olimpijske i paraolimpijske igre je u februaru dala ostavku na mjesto u vladi kako bi preuzela poziciju predsjednika Organizacionog odbora, nakon što je njen prethodnik Jošira Mori podnio ostavku zbog seksitičkih izjava.
"Sportisti se pripremaju. Tokio se sprema. Za 100 dana svijet će se ponovo ujediniti u sportskom slavlju. Jedva čekamo ovu istorijsku priliku. Biće to proslava solidarnosti, jedinstvo čovječanstva u svoj našoj raznolikosti i otpornosti. Pokazaće koliko smo zajedno jači," dodao je predsjedavajući Koordinacionog odbora Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), Džon Kouts.
Tokio će, međutim, biti kao niti jedne Olimpijske igre.
Svakom sportisti Igara nedostajaće uobičajena slavljenička atmosfera u gradu i na njihovim takmičenjima. Gledaocima iz inostranstva je zabranjen dolazak, MOK je morao da skrati svoj popis samo na ključne ljude za Igre, a organizatori tek treba da odluče što će s domaćom publikom.
"Sportisti će se i dalje takmičiti u najboljim uslovima", rekao je Kouts.
"Ali, neće biti stranih gledalaca niti članova njihovih porodica koji će ih podržati. Biće ograničeni na selo i svoja sportska mjesta. Neće ići u centar grada kako bi slavili medalje," rekao je.
Sve su te mjere dio detaljnog plana koji su organizatori izradili kako bi osigurali da se Igre ne odgađaju ili ne otkazuju.
Takođe, rješenja organizatora u pripremi Igara odnose i na razvoj zelene, kružne ekonomije. Medalje su tako izrađene od sirovina donirane potrošačke elektronike poput mobilnih telefona.
Tokio planira ponovo da upotrijebi ili reciklira 65 posto svog otpada stvorenog tokom Igara i smanji količinu plastike za jednokratnu upotrebu. Devedeset i devet posto robe nabavljene za Igre biće ponovo upotrijebljeno ili reciklirano.
U skladu s japanskim ciljevima smanjenja ugljen-dioksida, Tokio će na Igrama predstaviti nove tehnologije. Koristiće se uglavnom obnovljiva električnu energiju koja dolazi iz biomase i solarne energije.
Da bi se smanjili troškovi i emisije, oko 50 posto objekata koji će se koristiti na OI i POI bit će postojeći ili privremeni.
Pet od postojećih lokacija u Tokiju 2020. korišteno je i na OI u Tokiju 1964. godine, što naglašava trajno nasljeđe prvih Olimpijskih igara u Japanu.
Bonus video:
