Formula 1 je sve popularnija širom svijeta – ali je u Njemačkoj zainteresovanost za taj sport u padu. U Njemačkoj više nema gran-pri trka, a u "oktanskom cirkusu" takmiči se samo jedan njemački vozač.
Nakon dvije sušne godine Sofija Flerš se vratila. "Dobar je to osećaj", kaže 22-godišnja njemačka auto-moto sportistkinja. "U protekle dvije godine zacrtala sam kao svoj cilj da se vratim Formuli. I super je što sam u tome uspjela 2023. Veoma sam srećna što ponovo vozim Formulu 3". Ali to nije sve. Flerš je primljena u podmladak Alpine, a to je tim Formule 1 (F1) čiji je vlasnik automobilski koncern Reno. "Naravno da sam se sad još malo približila Formuli 1, ali ispred mene je još veoma dugačak put".
Sofija Flerš bi, kao vozačica Formule 1, bila dobrodošlo pojačanje za njemački auto-moto sport. Globalni bum Formule 1, koji se između ostaloga ogleda i u porastu prometa od čak 20 odsto tokom 2022. godine, Njemačku je zaobišao. Za razliku od međunarodnog trenda, kvote TV-gledanosti u Njemačkoj su u padu. Posljednji njemački gran pri održan je 2020. na Nurburgringu. A Niko Hulkenberg je trenutno, nakon odlaska Sebastijana Fetela i činjenice da će Mik Šumaher u ovoj sezoni da bude samo rezerva, u stvari jedini Njemac među pilotima F1.
"I u nižim klasama gotovo da više nema Njemaca. To je izuzetno tužno", smatra Flerš. "Tu nešto mora da se mijenja, inače više uopšte neće biti njemačkih vozača F1. Nema programa podrške u Njemačkoj, bez obzira da li je riječ o sportskom savezu, firmama ili sponzorima. I to uprkos činjenici da je Njemačka zemlja s brojnim proizvođačima automobila".
Eksplozija cijena
Mnoge karijere u auto-moto sportu su propale zbog nedostatka novca. "Taj sport je ekstremno skup, nezavisno od pola. A što je klasa veća, sve je skuplje", kaže Flerš. "Ako to ne možeš da platiš iz sopstvenog džepa, onda je najveći problem kako skupiti sredstva i pokriti budžet". Uključujući i pripreme za sezonu, jedna godina u Formuli 2 košta i do milion i po eura. Ko to još sebi može da priušti?
"Koliko god bilo tužno, ali mnogi vozači protiv kojih se takmičim, jednostavno – imaju novac", odgovara vozačica Formule 3. "A sa druge strane, širom svijeta, a ne samo u Njemačkoj, ima vjerovatno veoma mnogo veoma talentovanih dječaka i djevojčica koji nikada neće dobiti priliku da se bave automobilizmom. Pa čak i u kartingu se povremeno troše takve sume da je običnim ljudima nemoguće da sve to finansiraju".
Sportska fondacija Njemačkog auto-moto kluba, ADAC Stiftung Sport, već gotovo četvrt vijeka finansijski pomaže njemačkim vozačicama i vozačima. I Flerš je dobijala tu pomoć. Sedamnaestero pilotkinja i pilota koji su prošli program ADAC-a uspeli su da se probiju do kraljevske klase – do Formule 1. Među njima su Hulkenberg i dva bivša svjetska prvaka koji su se povukli – Fetel i Niko Rozberg. No, današnjim talentima je veoma teško da kroče u svijet Formule 1.
"Do pre samo nekoliko godina u Njemačkoj je bilo dosta živahno kada je riječ podmlatku, od Formule BMW ADAC, preko Formule 3 Euro-serije, pa Evropsko prvenstvo Formule 3. Te serije nažalost nisu nastavljene", kaže za DW Volfgang Šatling. "Jedan od razloga je činjenica da je FIA (Svjetski auto-moto savez, prim.red.) redefinisao kategorije u sektoru podmlatka. Formula 3 i Formula 2 smiju da se voze samo u okviru Formule 1. To je dovelo do eksplozije cijena, što je mnoge u Njemačkoj demotivisalo da započnu karijeru u Formuli".
Rezervisana industrija
Šatling je dvadesetak godina radio za Mercedes Benz u Formuli 1, a sada je direktor Sportske fondacije ADAC. Zadužen je, između ostalog, za realizaciju partnerstava i sponzorstava. "Naravno da novac igra glavnu ulogu, ali finansiranje neke karijere ne bi trebalo da zavisi od porodičnog budžeta, već i od podrške industrije", kaže Šatling. "U drugim zemljama poput Italije, Francuske ili Engleske situacija je po tom pitanju mnogo bolja. U Njemačkoj je međutim industrija u određenoj mjeri rezervisana – s izuzetkom proizvođača koji su aktivni u auto-moto sportu i koji imaju sopstvene programe podsticaja".
Formula 1 se kao tema u Njemačkoj "posljednjih godina nije shvatala dovoljno ozbiljno", smatra Šatling. On zato i prihvata kritiku koja stiže od bivšeg šefa F1, Bernija Eklstona, koji je rekao da je Njemačka izgubila značaj kao zemlja F1 koji je ranije imala. "Sramota je da jedna auto-zemlja kao što je Njemačka, za razliku od manjih zemalja poput Belgije ili Holandije, ne uspijeva da etablira svoj sopstveni gran-pri", kaže Šatlin i dodaje da se u Njemačkoj razmišlja u malim kategorijama. Eklston je nemačkim organizatorima prebacio da se bave "malim, zgodnim, lokalnim trkama", a ne "međunarodnim trkama u formatu svjetskih prvenstava".
Finansijski rizici
Nadležni na bivšim njemačkim pistama F1 u Nurburgringu i Hokenhajmringu tu kritiku odbacuju. "Mi smo uspješno trkalište, ostvarujemo profit. Ali ne možemo da kupujemo neki format koji u sadašnjem obliku ne možemo da refinansiramo", kaže Aleksander Gerhard, šef Odjeljenja komunikacija u Nirburgringu, misleći pritom na dosta visoke premije koje F1 zahtjeva od potencijalnih organizatora trka. "Nurburgring je privatna firma. Mi ne konkurišemo s organizacijama koje finansira država, kao što je to slučaj s trkalištem F1 u Bahreinu ili Spa Frankšamp u Belgiji. Oni ne osjećaju pritisak kojem je izložena neka privatna firma i oni ne moraju da kompletan poslovni model podrede organizaciji trke Formule 1".
I menadžment Hokenhajmringa se na upit DW poziva na "ozbiljne kalkulacije" finansijskih rizika. "Na kraju krajeva, u posljednje dvije decenije bilo je nekoliko trka F1 koje su vlasnicima pista donijele milionske deficite. Te navodno ’male i lokalne trke’ – a radi se o trkama koje imaju gomilu obožavalaca i koje već godinama kontinuirano rastu – one u dobroj mjeri pomažu da se izmire finansijska opterećenja iz prošlosti".
I Nurburgring i Hokenhajmring su, sudeći po navodima odgovornih osoba, spremni da ponovo ugoste Formulu 1, ali samo ako "finansijski rizik – a radi se o dvocifrenim milionskim iznosima – ne moramo da snosimo sami", kako to formuliše menadžment Hokenhajmringa.
Auto ima loš imidž
Sofija Flerš se nada povratku F1 u Njemačkoj. Glavni razlog pada interesovanja za "kraljevskom klasom" auto-moto sporta ona vidi u generalno lošem imidžu automobila u Njemačkoj: "Ako mnogi već i u običnom automobilu na putu vide nešto loše, onda je za njih moto-sport još mnogo gori, iako to zapravo nije tako. Na to se u Njemačkoj gleda veoma površno".
I u auto-moto sportu se događa "ekstremno mnogo stvari", kaže Flerš. "U Formuli 3 vozimo s 50-toprocentnim udjelom bio-goriva, na dužim trkama, poput Le Mana, od prošle godine čak s udjelom od 100 odsto. Formule 1, 2 i 3 će veoma brzo da postanu CO2-neutralne. To je sport koji karakterišu visoke tehnologije i zato taj sport svojim primjerom želi i da prednjači".
A šta ona kaže o svojim šansama da jednog dana zaista sjedne za kokpit Formule 1? "Čvrsto u to vjerujem, inače se ne bih bavila ovim sportom", odgovara Flerš. "Ali, isto tako znam da to ne zavisi samo od talenta i znanja, već i od drugih faktora. Ja sada želim da ovu godinu završim što je moguće bolje- Želim mnogo da učim i da se probijem u Formulu 2".
Bonus video:
