Pred početak sezone, plasman u četvrtfinale Lige šampiona je postavljen kao cilj ispod kojeg nije smjelo da se ide, a želja da se ekipa poslije četiri godine vrati na fajnl-for nije skrivana.
Rukometašice Budućnosti su stigle u predvorje završnog turnira, među osam najboljih ekipa kontinenta, ali je to već ogroman uspjeh zbog nestvarnog spleta okolnosti koji su zadesili igračice najvećeg crnogorskog kluba. Prvo su pripreme u Kolašinu prekinute već poslije pet dana zbog 11 pozitivnih testova na koronavirus, potom je kapitenka Milena Raičević otišla na pauzu zbog trudnoće, da bi teške povrede doživjele Tatjana Brnović i Andrea Lekić.
Dragan Adžić je otišao nakon 10 godina i 10 mjeseci na kormilu, a šansu je umjesto njega dobila Bojana Popović. Legendarna rukometašica je promijenila neke stvari u igri, upisala nekoliko velikih pobjeda sa oslabljenom ekipom, a onda u osmini finala izbacila Ferencvaroš.
Nakon 22:19 u Podgorici, njen tim je u Budimpešti igrao sjano 35 minuta, vodio 19:12, ali je na kraju morao da se spasava, jer je ušao u seriju grešaka. Srećom, ne i dovoljno velikih da ne izbori podnošljiv poraz (29:28), pa će u četvrtfinalu igrati sa ekipom koja suvereno vlada evropskim rukometom od 2017. godine - Đerom.
- Poslije prve utakmice sam bila presrećna zbog pobjede, jer nam je u ovakvoj situaciji svaki trijumf kao osvajanje titule. Osjetila sam, ipak, da djevojke nisu zadovoljne, kao ni ja, jer rezultat nije bio kakav je mogao da bude. Mogle smo bolje da odreagujemo, da preciznije šutiramo, prije svega krila, za koja sam znala da ne mogu da ponove takvo izdanje - istakla je Popovićeva.
Sve je djelovalo idealno do početka 2. poluvremena, a onda je desetominutno pomračenje „izbrisalo” prednost - sa 19:12 se došlo do 21:21.
- Sve je bilo idealno dok nije došlo do umora. FTC je promijenio odbrambenu postavu, naše igračice su umorne napadale na svježe protivnice, sporo su se i vraćale. I njihova golmanka je skidala zicere, pa se pojavio nemir i stres kod nas, ali to je potpuno neopravdano. Govorila sam djevojkama da moraju da ostanu koncentrisane, da igraju do gol šanse, ali nisu imale strpljenja i tehničkim greškama su dozvolili FTC-u da priđe lakim golovima. Govorila sam im da ne gledaju semafor, da shvate da je sve otvoreno, da nam odgovara i igra gol za gol. To je i najljepši dio rukometa, to daje draž, tu postaješ igrač.
Poslije crnog perioda i serije 2:9, Budućnost se na vrijeme probudila.
- Presrećna sam što su se djevojke vratile u kolosijek, uz sve mane, probleme, manjak rotacije... Unutrašnja snaga nas je dovela do rezultata, zadovoljna sam koliko su djevojke dale da kao tim ostvare ovaj uspjeh. Jedna drugu podržavaju, niko ne upire prstom ni u koga i sve je do maksimuma ispoštovano. Na kraju je prelijepo veselje spontano izašlo iz svih nas, iz srca. Drugačije ni ne umijemo - naglasila je Popovićeva.
Meč je prelomila odluka šefice stručnog štaba da u 59. minutu, pri rezultatu 28:26 za domaće, napadne sa sedam igračica. Rizik se isplatio, jer je Alison Pino pogodila i riješila sve dileme.
- I u finišu prve utakmice sam to svjesno uradila, jer nam je psihički mnogo više značilo da pobijedimo sa tri, nego sa dva razlike. Ovog puta sam možda i zakasnila, trebalo je to da uradim kada se smanjivala prednost. Da sam tada povukla taj potez, možda ne bih morala u finišu. Nisam nikad igrala ziceraški. Rizik se isplatio, bez toga nema uspjeha.
Rival u četvrtfinalu je najteži mogući, ali predaje nema. Prvi meč je 3. ili 4. aprila u Podgorici, revanš sedmicu kasnije u Đeru.
- Đer nema toliku rotaciju kao FTC, ali sve igračice koje ima su vrhunske. Imamo predznanje o njima, osjećaj jer smo se dva puta sreli ove sezone, ali da prvo prođu kvalifikacije za OI, da sve ostanu zdrave, i od korone i od povreda. A na Đer ćemo izaći hrabro, nema šta drugo. Favorit je, svakog je ubjedljivo dobijao, ali se ni pred kim ne puštamo i ne predajemo. Više ćemo se baviti sobom nego njima, truditi se da se u svojoj koži osjećamo kako bi trebalo i da bez opterećenja napadnemo evropskog šampiona - zaključila je Popovićeva.
Itana ima karakter i bezobrazluk da bude lider
Možda i najveći trenerski „pečat” otkada je preuzela Budućnost Bojane Popović je ostavila na izdanja Itane Grbić. Djevojka koja se poslije šest godina igranja na krilu vratila na poziciju srednjeg beka je dobila ogromnu minutažu zbog odsustva Milene Raičević i Andree Lekić i izvanrednim izdanjima iznenadila sve.
- Na svim utakmicama je bila dominantna. Zbog veoma male bekovske rotacije, skoro nikakve, mora da bude kolovođa, da radi mnogo stvari - da napada, dijeli lopte, organizuje saigračice, presudi ko će da bude sam... Realno je da dođe u fazu bezidejnosti, jer je umora sve teže i teže da se igra kako utakmica odmiče. Uzgred, ni drugi se ne kreću da bi se igra raširila, a svi su navikli da ona uzima inicijativu. Itana još uči i samo može da bude još bolja, da raste. Sve njene greške su realne i biće ih manje što više bude na terenu.
Čini se da je šefica stručnog štaba smirila i „bubice” 24-godišnje Podgoričanke.
- Mislim da joj znači saradnja sa mnom. Itana je specifičan tip, ima karakter i bezobrazluk koji je neophodan. Potrebno je da se nađe specifičan način kako da kod nje probudiš i izazoveš neke stvari, mislim da sam u kratkom periodu uspjela da to pronađem. Cilj je da ne ode u krajnost, da od nervoze ne može da se vrati u ritam. Mora još mnogo da radi, da postane pravi vođa, da joj se vjeruje, a spremna je da uči. Kratko igra na srednjem beku, tu poziciju mnoge igračice pokrivaju godinama, pa nemaju potpunu kontrolu. Itana sluša sugestije, ali dajem joj prostora da misli na terenu, da sama donese odluke i rasporedi gdje bi ekipa trebalo da završi akcije.
Bonus video:
