CINS: Pink dobio najmanje sedam miliona eura kredita od države Srbije

Izvještaji koji je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) dobio od Uprave za trezor otkrivaju da je Pink International Company samo u martu ove godine dobio skoro 3,5 miliona eura
104 pregleda 8 komentar(a)
Pink, Foto: Facebook
Pink, Foto: Facebook
Ažurirano: 29.09.2016. 08:55h

U pismu Džordžu Sorošu iz avgusta ove godine vlasnik Pink International Company Željko Mitrović je naveo da je za skoro četiri miliona eura, koliko je navodno Sorošev Fond za otvoreno društvo uplatio nevladinim organizacijama u Srbiji, moglo da se izgradi 40 škola, 120 ambulanti ili 10 bolnica.

Mitrović, međutim, nije naveo šta je država mogla da izgradi za gotovo sedam miliona eura, koliko je njegova firma dobila od državne Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI) i to samo na osnovu kredita.

Izvještaji koji je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) dobio od Uprave za trezor otkrivaju da je Pink International Company samo u martu ove godine dobio skoro 3,5 miliona eura.

Uplata je knjižena pod šifrom "kratkoročni krediti", pod kojom je Pink u protekle dvije godine više puta dobio novac. Tako im je u 2015. godini uplaćeno više od 3,5 miliona eura, a 2014. godine preko 120 hiljada eura.

U februaru ove godine Pinku je uplaćeno i više od 9,3 hiljade eura, ali pod šifrom "ostali plasmani".

Navedeni iznosi bacaju novo svjetlo na pomoć koju je država pružala Pinku kroz AOFI i ne znače da ona nije još i veća. Ova agencija je za Pink izdavala i garancije, što se u izvještajima trezora ne vidi.

Samo jedna garancija, prema ranijim ugovorima koje je CINS objavio, iznosi 2,5 miliona eura i data je u korist AIK banke. Ugovor je potpisan 8. avgusta 2014. godine.

U praksi to znači da je država, odnosno AOFI, Pinku pomogla jer je garantovala za njegove poslove. Ukoliko Pink ne bi ispunjavao ugovorne obaveze - na primjer, ne bi vraćao kredit uzet od banke - garancija bi se aktivirala i banka bi se namirila novcem AOFI-ja.

Ovo se već dogodilo u slučaju smederevske Željezare koja nije ispunjavala obaveze prema bankama, pa je AOFI morao da im isplati gotovo 44 miliona dolara. Iako je Željezara trebalo da vrati ovaj iznos AOFi-ju, Vlada Srbije je usvojenim zaključcima tražila AOFI-ju da potraživanja otpiše.

AOFI odbija da objasni poslove sa Pinkom

Tokom 2014. godine Pink se pojavljuje na listama Poreske uprave kao jedan od najvećih poreskih dužnika.

U trenutku kada je sklapan ugovor o garanciji u korist AIK banke, odlaganje plaćanja jednog dijela duga još nije bilo odobreno pa ostaje nejasno kako je ova kompanija ispunila uslov po kojem klijenti AOFI-ja ne smiju da imaju poreska dugovanja.

Drugi ugovor o kojem je CINS već pisao sklopljen je 10. decembra 2014. godine, kada su Željko Mitrović, vlasnik Pink International Company, i Dejan Vukotić, direktor AOFI-ja, dogovorili da Pink dobije kredit od 1,4 miliona eura.

Ovim ugovorom omogućeno je finansiranje ugovora Pinka sa preduzećima BH Telecom iz Sarajeva i MTEL iz Podgorice.

AOFI, iako ima zakonsku obavezu, od decembra prošle godine odbija da CINS-u dostavi dokumentaciju koja se odnosi na ugovore sa Pinkom i informacije o njihovim drugim klijentima. Od tada je prošlo skoro 10 mjeseci, ali pristup informacijama nije odobren.

Povjerenik za informacije od javnog značaja je nakon žalbe donio rešenje u korist CINS-a i u dva navrata kaznio AOFI sa ukupno 200.000 dinara (oko 1.600 eura). Takođe je uputio zahtjev Vladi Srbije da obezbijedi izvršenje njegovog rešenja, odnosno, da primora AOFI da dostavi informacije.

Vlada do sada nije reagovala ni na jedan takav zahtjev povjerenika, a nisu odgovorili ni na CINS-ov upit o tome.

Proteklih mjeseci, novinari CINS-a su u više navrata, pa i neposredno pred objavljivanje ove priče, tražili intervju sa direktorom AOFI-ja, ali iz AOFI-ja nisu pristali na intervju niti su odgovorili na pitanja poslata mailom.

Ni Željko Mitrović nije pristao na razgovor.

Ovaj tekst je proizveden u okviru granta koji finansira Evropska unija, dodijeljenog u okviru Medijskog programa 2014. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost CINS-a i ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

Bonus video: