U Srbiji se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori, drugi u posljednje dvije godine, a sve dosadašnje ankete i istraživanja javnog mnjenja nedvosmisleno predviđaju pobjedu koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom (SNS) aktuelnog premijera Aleksandra Vučića.
Naprednjaci, prema istraživanjima, imaju veliku prednost u odnosu na Socijalističku partiju Srbije (SPS), zamjenika premijera i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, a jedino otvoreno pitanje za političke analitičare je može li Vučićev SNS osvojiti više ili manje od polovine birača, kojih je u Srbiji s pravom glasa nešto više od 6,7 miliona.
Istraživanja takođe pokazuju da će se, nakon odsustva od nekoliko godina, ultranacionalisti nakon današnjih izbora vjerovatno vratiti u srpski parlament, a najveći porast popularnosti zabilježila je Srpska radikalna stranka (SRS), Vojislava Šešelja kojeg je prošlog mjeseca Haški tribunal oslobodio optužbi za ratne zločine.
Rojters navodi da će Šešeljevi radikali i desničarski pokret Dveri preći cenzus neophodan za ulazak u parlament i da bi zajedno mogli osvojiti oko 25-30 mjesta u parlamentu koji ima 250 članova.
I mada ultranacionalisti teško da mogu ugroziti Vučićevu kontrolu vlasti, oni će u parlamentu napadati njegov proevropski kurs i boriti se protiv svih ustupaka koje je primoran da napravi tokom pregovora Srbije da uđe u EU, koji počinju u decembru.
Vjeruje se da će desničari na izborima osvojiti više nego proevropske opozicione stranke i koalicije liberalno-demokratskog spektra i lijevog centra, među kojima je i Demokratska stranka (DS) aktuelnog vojvođanskog premijera Bojana Pajtića.
Međutim, uspon ultranacionalista u Srbiji za sada ne izaziva pretjeranu zabrinutost u EU jer je Vučić odbacio mogućnost ulaska u koaliciju sa desničarima, kazale su diplomate.
Hrvoje Stojić, analitičar iz Hipo Alpe Adria banke u Zagrebu, kazao je da je jačanje desničarskih partija postao trend u regionu, naglašavajući da su euroskeptične stranke na vlasti u Poljskoj i Mađarskoj, i da to neće bitnije ugroziti srpske naprednjake i Vučića.
Uprkos optužbama kritičara i protivnika da naprednjaci sa pozicija vlasti guše medijske slobode, blokiraju državne institucije i miješaju se u rad pravosuđa, analitičari Dojče velea navode da „trenutno ne postoji ozbiljna alternativa Vučiću, a razlog je posvađana i podijeljena opozicija“.
To je, kako navodi Index, postalo očigledno i tokom i izborne kampanje, počevši od propalih dogovora o ujedinjavanju opozicije protiv Vučića ili ulasku u zasebne koalicije. Tako je na kraju Republička izborna komisija, uz brojne nepravilnosti, pa čak i otkriveno falsifikovanje potpisa podrške, proglasila ukupno 20 izbornih lista.
„Perfektno podmazana PR-mašinerija podržana je od medija koji su gotovo bez izuzetka dovedeni na liniju vlasti. Medijska sveprisutnost premijera je, međutim, samo jedan od stubova njegovog uspjeha. Privremeno hapšenje šefa Delte Miroslava Miškovića - koji je kao najbogatiji čovjek zemlje za mnoge omraženi simbol korumpiranog profitera tranzicije - još 2012. trajno je diglo Vučićevu popularnost do nebesa. Doduše, ništa se nije promijenilo u sistemu politike tijesno povezane sa oligarsima. Ali razjedinjena opozicija ne zna na tome da poentira“, navodi Tomas Roser, dopisnik berlinskog socijalističkog lista „Nojes Dojčland” u članku „Vučić jaše svog balkanskog tigra“.
Kritičari optužuju Vučića da je raspisao izbore na polovini mandata kako iskoristio trenutno visoku popularnost i obezbijedio još jedan mandat prije nego što dođe do privatizacije desetina propalih državnih firmi, a hiljade ljudi ostanu bez posla. Dojče vele ocjenjuje da je Vučićeva računica „da će se ekonomija oporaviti i da će građani imati više novca u džepu pa za četiri godine niko više neće pričati o bolnim otpuštanjima“.
Vučić je, u intervjuu za Rojters, rekao kako će učiniti sve što je potrebno da bi dobio „zeleno svjetlo“ Međunarodnog monetarnog fonda za svoju ekonomsku politiku i ocijenio da mu je novi mandat potreban da bi nastavio reforme i završio nedavno započete pregovore o ulasku Srbije u EU.
Strani mediji uoči današnjih izbora navode da se na kraju „sve vrti oko vjere u Vučića“, a, dopisnica „Zidojče cajtunga“ Nadija Pantel na sljedeći način sumira centralnu Vučićevu poruku:
„Ja mogu sa svima. Sa radikalno nacionalističkim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, baš kao i sa bosanskim muslimanima. Sa NATO, baš kao i sa Rusijom. Sa kritičarima Evrope, baš kao i sa prijateljima Evrope“.
Mjere štednje gurnule birače ka desničarima
Usljed teške recesije 2014. godine budžetni deficit Srbije je porastao, usljed čega je vlada bila primorana da zatraži kredit u vrijednosti od 1,2 miliona eura od Međunarodnog monetarnog fonda, koji je zauzvrat zahtijevao smanjenje javne potrošnje, povećanje poreza i privatizaciju propalih državnih kompanija.
I članstvo u EU će takođe zahtijevati bolno ekonomsko restrukturiranje.
Analitičari tvrde da su upravo mjere štednje i stopa nezaposlenosti od 18 odsto gurnule birače prema desničarskim partijama.
Do prije dvije godine Suzana Arsić, 52-godišnja vaspitačica u vrtiću iz jagodine, glasala je za proevropsku Demokratsku stranku, ali je sada promijenila stranu.
„Ovog puta ću glasati za radikale. Nije mi se svidjelo ono što sam vidjela – fabrike su zatvorene, ljudi su izgubili posao i primorani su da uzimaju skupe kredite koje ne mogu da vrate“, kazala je ona za Rojters.
Ove godine se očekuje rast srpske ekonomije od 1,8 odsto, što je sporije u odnosu na susjede, navela je Svjetska banka. Prosječna mjesečna plata je 357 eura i među najnižim je u regionu.
Mnogi Srbi ne vide veliku korist od pregovora za ulazak u EU, a nedavno istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da se skoro 72 odsto Srba protive ulasku u EU i NATO.
Mnogi nacionalistički birački nijesu stariji Srbi, već mladi ljudi koji i ne pamte ratove koji su pratili raspad Jugoslavije. „Vučić je izgubio kredibilitet... Napravio je od nas robove kapitalista i zbog toga ću glasati za Dveri“, kazala je Dejana Simić, 23-godišnja konobarica iz Beograda.
Bonus video:
