Šest je zemalja koje su najizloženije ekstremnim vremenskim uslovima u 2014. godini, a među njima čak su tri balkanske, pokazuje novo istraživanje.
Prvo mjesto na popisu drži Srbija, dok je na trećem mjestu Bosna i Hercegovina. Te su zemlje pogodile najobilnije padavine i poplave u posljednjih 120 godina koliko se bilježe takva mjerenja, navodi se u Globalnom indeksu klimatskog rizika.
Sredinom maja prošle godine poplave u Srbiji prouzrokovale su štetu koja je procijenjena na više od dvije milijarde dolara, dok je zbog poplava i klizišta u BiH iz svojih domova moralo pobjeći otprilike 90 hiljada ljudi, navode analitičari Germanwatcha u izvještaju prezentovanom na svjetskom samitu o klimi u Parizu.
Bugarska, koja je smještena na šesto mjesto po ugroženosti, pogođena je teškim gradom i poplavama. Najviše su pogođeni sektori turizma i poljoprivrede, dok je u protekloj godini zabilježena i 31 smrt izazvana tim nepogodama.
Suočićemo se s ekstremnim padavinama
"Zbog klimatskog zatopljenja ljudi i države vjerojatno će se suočiti s ekstremnim padal+vinama", kazao je autor istraživanja Sonke Kreft za Rojters. Evropske države dobile su novčanu pomoć iz fonda solidarnosti Evropske unije, što može pokazati kakva pomoć bi mogla biti dostupna pogođenim državama u sklopu sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu, dodao je on.
Filipini su tradicionalno najpogođeniji vremenskim nepogodama, a ove godine smještena je na 4. mjesto liste. Godinu ranije bila je na samom vrhu. Rejmund Liboro, filipinski zvaničnik za klimatske promjene, ispričao je novinarima u Parizu da je njegova zemlja u prethodne četiri godine iskusila tri najgora ikad zabilježena tajfuna, a dodao je i da njegova vlada razbija sisteme ranog upozorenja, zakonodavstvo te upravljanje rizikom kako bi se smanjio uticaj klimatskih promjena.
Siromašni su posebno ugroženi
"Smatramo da klimatske promjene utiču na nas, ali nismo bespomoćni", zaključio je Liboro.
Kreft upozorava i da devet od deset najgore pogođenih država u posljednjih dvadeset godina spada u siromašnije države svijeta. Čak i evropske države stradale 2014. godine spadaju među najsiromašnije na Starom kontinentu.
Dodao je da se ovim izvještajem, dobijenim računanjem broja stradalih i ekonomskih gubitaka, podsjećaju učesnici samita u Parizu na ozbiljnu potrebu dostizanja ambiciozno postavljenih klimatskih ciljeva te globalne solidarnosti kako bi se zaštitilo osjetljivo stanovništvo svijeta.
Bonus video:
