Šefovi diplomatija Evropske unije su se danas u Luksemburgu dogovorili da, uz saradnju s balkanskim zemljama, preduzmu pet mjera za obustavu priliva ratnih izbjeglica i ekonomskih migranata, uz nalaženje trajnog rješenja i preraspodjele pridošlica koje su već u Uniji.
To su poslije nezvaničnog "Gimnih" zasijedanja šefova diplomatija EU, na kojem su učestvovali ministri kandidata za članstvo u Uniji, saopštili predsjedavajući luksemburški ministar Žan Aselborn i visoka predstavnica EU Federika Mogerini.
Federika Mogerini je saopštila da su dogovorene ključne mjere zaštita spoljnih granica, razbijanje mreža organizovanog kriminala za šverc imigranata preko Libije, kao i Turske i Zapadnog Balkana, pomoć zapadnobalkanskim zemljama, kao i dugoročno rješavanje ratova u Siriji i Iraku, finansijska podrška afričkim državama da se stvore bolji ekonomsko-socijalni uslovi i spreči bjekstvo ljudi u Evropu.
Aselborn je rekao da su svi ministri bili saglasni da je riječ o prevashodno krizi izbjeglica iz rata u Siriji, Avganistanu, Iraku i Eritreji, koja pogađa sve zemlje EU, kao i Zapadni Balkan i veoma teško Tursku.
Oko 46 odsto izbjeglica su došli iz Sirije, 12 odsto iz Avganistana, nešto manje iz Eritreje, rekao je on.
I saopštio da su se šefovi diplomatija Unije dogovorili da se, "s ciljem da tačno znamo ko kuca na naša vrata i odakle dolazi", uspostave centri za popis izbjeglica i migranata na graničnim žarištima njihovog priliva.
Aselborn je naveo da to znači da će uz utvrđivanje identiteta, izbjeglice i migranti biti podvrgnuti zdravstvenom pregledu i dobiti hranu i odeću, i naglasio da je jasno da EU mora hitno uvesti jedinstvena mjerila za odobravanje azila.
Federika Mogerini je naznačila da je dogovoreno da se pruži zaštita onima kojima je to potrebno jer su to izbjeglice iz ratova i progona, zatim da se zaštite spoljne granice, razbiju mreže krijumčara migranata, a u tom cilju je dobijena saglasnost ministara EU da se pokrene druga faza pomorske vojne akcije EU u vodama prema Libiji.
EU će morati da ojača napore za razbijanje bandi organizovanog kriminala koje švercuju migrante i na Zapadnom Balkanu.
Osnažiće se, istakla je visoka predstavnica EU, i partnerstvo sa zemljama odakle dolaze i kroz koje prolaze izbjeglice i migranti, što znači da će se raditi na sklapanju sporazuma o vraćanju migranata koji ne mogu da dobiju azil u Uniji.
Ali takođe da se afričkim zemljama pruži pomoć za ekonomski razvitak i zapošljavanje naročito mladih.
I da se uklone uzroci i mogućnost masovnog priliva izbjeglica, naročito zaustavljanjem koridora kroz Libiju, gdje se očekuje formiranje vlade nacionalnog jedinstva, koju će EU i međunarodna zajednica pomoći svim mogućim sredstvima, predočila je Federika Mogerini.
Visoka predstavnica EU je navela da je tu od ogromnog značaja kako će se ići na rešavanje rata i krize u Siriji, gdje je izlaz jedino političko rješenje, uz saradnju s ključnim svjetskim činiocima.
Federika Mogerini je istakla da su neke mjere već pokrenute, dok će druge kroz par dana objelodaniti Evropska komisija, a takođe 14. septembra usvojiti ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa Unije.
To je evropska, regionalna i svjetska kriza i zato su ministri EU o prilivu izbjeglica i ekonomskih migranata razgovarali i s ministrima zemalja sa Zapadnog Balkana kuda oni prolaze s ciljem da se " bez daljeg svaljivanja krivice ojača saradnja među EU članicama, institucijama Unije i balkanskim zemljama, jer smo svi sučeljeni s dramatičnim zbivanjima", podvukla je visoka evropska predstavnica .
"Sa zemljama kandidatima za članstvo je", prema njenim riječima," bilo važno da se raspravlja o ovoj krizi i zbog naše i istorije Balkana, kao i kad je riječ o Turskoj…a ta istorija se mora imati na umu".
"Mi dobro znamo šta su rat i sukobi i kako se sučeljava s takvim situacijama i ljudi koji su ovih nedjelja stigli u Evropu su većinom Sirijci, Avganistanci, Eritrejci, Iračani, a to govori da nije u pitanju mahom ekonomska migracija, već izbjeglice iz ratova", zaključila je Mogerini.
Bonus video:
