Biznismen sa kriminalnim vezama Stanko Subotić zaradiće najmanje 28 miliona eura od koncesije aerodroma, otkriva KRIK - Mreža za istraživanje kriminala i korupcije.
Iako Vlada Srbije krije ugovor o koncesiji, novinari KRIK došli su do dokumentacije koja pokazuje da će značajan dio novca za investiranje biti potrošen na kupovinu zemljišta za proširenje aerodroma – a vlasnik najvećeg dijela te zemlje upravo je Subotić.
Davanje beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" pod koncesiju francuskoj kompaniji "Vansi" jedan je od najvećih poslova koje je Vlada Srbije sklopila ove godine.
Srbija će za koncesiju aerodroma na 25 godina dobiti 501 milion eura od "Vansija", koji je uz to u obavezi da investira dodatnih 732 miliona eura.
Tokom trajanja koncesije, francuski koncern će plaćati i godišnju taksu čija će visina zavisiti od zarade aerodroma.
"Prezadovoljan sam ovim uspjehom Srbije", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 5. januara, kada je Vlada Srbije objelodanila da je "Vansi" pobijedio na tenderu za koncesiju. "Zato od srca čestitam i Vladi Srbije i svim građanima na ovom odličnom poslu."
Razloga za slavlje imaće i poznati kontroverzni biznismen Stanko Subotić.
Naime, narednih godina aerodrom će se proširiti i to upravo na zemljište koje je u Subotićevom vlasništvu, pokazuje dokumentacija koju su sakupili i analizirali novinari KRIK i OCCRP.
Vlada Srbije drži u tajnosti ugovor o koncesiji sa "Vansijem", kao i njegove priloge, ali su novinari uspjeli da dođu do kopija dijela dokumentacije.
Jedan od priloga ugovora – dokument "Minimalni tehnički zahtjevi" – otkriva da će značajan dio novca namijenjen investiranju u aerodrom biti potrošen na kupovinu zemljišta za njegovo proširenje. Cijena kvadratnog metra zemlje, prema podacima iz ovog dokumenta, procijenjena je na 100 eura. Nije poznato kada će doći do proširenja, ali je sigurno da će se ono desiti u narednih pet godina – kao dio investicije na koju se "Vansi" obavezao koncesijom.
Aerodrom "Nikola Tesla" novinarima KRIK dostavio je spisak parcela na koje će se on proširiti. Upravo na tom dijelu, Stanko Subotić posjeduje parcele ukupne površine oko 28 hektara što ga čini najvećim pojedinačnim vlasnikom zemljišta namijenjenog za proširenje aerodroma.
Od ove zemlje, kada je bude prodao aerodromu, Subotić će zaraditi najmanje 28 miliona eura, otkriva KRIK.
Djeluje da se Subotić već sprema za ovu prodaju pošto je kompanija "Posh properties", posredstvom koje posjeduje zemlju, 12. septembra katastru podnijela zahtjev za spajanje nekih od ovih parcela.
Subotić posjeduje još parcela u neposrednoj blizini aerodroma, ali iz dokumentacije koju su novinari prikupili nije jasno da li će aerodrom u budućnosti kupiti i njih.
Dokumentacija koju posjeduju KRIK/OCCRP pokazuje i da je "Vansi", nakon što je dobio koncesiju, od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zatražio zajam od 100 miliona eura kako bi skupio dovoljno novca za koncesiju i investiranje u aerodrom za prve četiri godine – za šta mu ukupno treba 980 miliona eura. Odbor direktora EBRD 31. oktobra odlučuje da li će "Vansiju" odobriti ovaj kredit.
Subotić, koji ima i švajcarsko državljanstvo i koji je 2007. godine bio među 100 najbogatijih ljudi u Centralnoj i Istočnoj Evropi, u Srbiji je bio optužen za organizovanje šverca cigareta.
Nakon višegodišnjeg suđenja, dio slučaja je zastario, a za drugi dio Subotić je krajem 2015. oslobođen. Naknadno je sud više instance utvrdio da su sudije nezakonito odbacile dokaze protiv njega i oslobodile ga.
Za šverc cigareta Subotić je bio optužen i u Italiji, ali su ove optužbe odbačene. U istom slučaju optužen je bio i njegov blizak prijatelj – crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Subotićev prijatelj i poslovni partner je i narko-bos Darko Šarić kojem se sudi za šverc blizu šest tona kokaina i pranje više od 22 miliona eura.
Odnos ovog kontroverznog biznismena sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nije jasan.
U oktobru 2007. boravili su istog dana u hotelu Ric u Parizu, u vrijeme kada je Vučić bio jedan od istaknutijih opozicionara iz Srpske radikalne stranke (SRS). Bivše Vučićeve stranačke kolege u javnosti su ga optužile da je išao u Pariz kako bi od Subotića uzeo novac za izbornu kampanju.
Vučić je negirao ove optužbe.
U ranijem intervjuu za KRIK, potvrdio je da je tada boravio u istom hotelu kao i Subotić, ali da se nisu nalazili "u istom društvu". Rekao je i da ovaj kontroverzni biznismen "nikada, nijedan jedini dinar" nije uplatio Srpskoj naprednoj stranci (SNS).
Subotić je u javnosti takođe negirao da je blizak vlasti koju predvodi SNS, rekavši da samo glasa za Aleksandra Vučića.
"Na vlasti su konačno ljudi kojima je Srbija na prvom mjestu", rekao je Subotić u jednom od intervjua.
Subotić nije odgovorio na poziv za intervju koji su mu novinari KRIK poslali posredstvom njegovog advokata.
Njive vrijedne desetine miliona eura
U neposrednoj blizini aerodroma Subotić posjeduje parcele koje se ukupno prostiru na više od 111 hektara.
Nije poznato kada je tačno Subotić kupio ovu zemlju jer katastar nije novinarima KRIK dostavio podatke o tome. Dokumentacija koju su novinari prikupili ukazuje da je posjeduje duže od deset godina.
U to vrijeme Subotić je mogao da zna da će dio kupljene zemlje jednog dana vrijediti višestruko više. Proširenje beogradskog aerodroma bilo je predviđeno Detaljnim urbanističkim planom iz 1989. godine, prema podacima koje je aerodrom dostavio KRIK-u.
Nakon što je kupio zemlju, Subotić je vlasništvo nad njom prebacivao sa jedne svoje kompanije na drugu.
Prvobitno je bila u vlasništvu "D-trade", firme koju je pod nazivom "Mia" osnovao 1991. godine u svom rodnom Ubu. Ova kompanija je, prema nalazima srpskog tužilaštva, bila korišćena za šverc cigareta.
U maju 2008, "D-trade" je osnovao ćerku firmu "Posh properties" i zemlju prebacio na nju, pokazuje dokumentacija poslovnog registra.
Dva mjeseca prije ove transakcije, u martu 2008, Subotić je angažovao sudskog vještaka da izvrši procjenu vrijednosti kompletnog zemljišta koje posjeduje kraj aerodroma.
Novinari su došli do kopije tog dokumenta – u kome, između ostalog, piše da je kvadratni metar u to vrijeme vredio samo šest eura.
U to vrijeme, Subotić se nalazio u Švajcarskoj, zaštićen od srpskih organa koji su ga u novembru 2007. optužili za učešće u švercu cigaretama i za njim raspisali Interpolovu potjernicu.
Kriminalne veze
Dok mu se sudilo u Srbiji, Subotić je iz Ženeve tvrdio da su mu tadašnje vladajuće partije Demokratska stranka Srbije (DSS) i Demokratska Stranka (DS) namjestile optužbe.
Tužilaštvo mu je stavljalo na teret da je organizovao grupu koja je tokom 1995. i 1996. švercovala cigarete i izbjegavanjem plaćanja poreza oštetila državu za oko 30 miliona eura. Način da se cigarete bez evidentiranja unesu u zemlju i kasnije prodaju na crnom tržištu, prema tvrdnji tužilaštva, osmislili su Subotić i Mihalj Kertes, tadašnji direktor Uprave carina. Obojica su optuženi za zloupotrebu službenog položaja.
Subotić je 2011. prvostepenom presudom osuđen na šest godina zatvora.
Sljedeće godine u Srbiji se promijenila vlast i na čelo države došla je Srpska napredna stranka (SNS).
Osuđujuća presuda je potom ukinuta 2013. i naloženo je ponovno suđenje. Dvije godine kasnije za pojedina djela iz optužnice nastupila je zastarjelost, dok su ostale optužbe bile odbačene. U decembru 2015. Subotić je pravosnažno oslobođen.
Naknadno, Vrhovni kasacioni sud utvrdio je da su sudije, koje su oslobodile Subotića, to učinile kršeći zakon. Ovo nije uticalo na oslobađajuću presudu jer je sud u tom postupku utvrđivao samo da li je prekršen zakon, ne dirajući u pravosnažnost presude.
Zbog šverca cigareta Subotić je bio optužen i u Italiji, ali su ove optužbe odbačene. U istom slučaju optužen je bio i njegov blizak prijatelj Milo Đukanović, koji je na vlasti u Crnoj Gori posljednjih 27 godina.
Protiv Đukanovića su takođe odbačene optužbe zahvaljujući političkom imunitetu.
Subotić ima i druga zanimljiva poznanstva i veze.
Njegovo ime pojavilo se nekoliko puta u dokumentima iz međunarodne istrage "Balkanski ratnik", vođene protiv grupe narko-bosa Darka Šarića, kojem se u Srbiji sudi za šverc blizu šest tona kokaina i pranje više od 22 miliona eura.
Subotić, međutim, nikada nije bio optužen zbog saradnje sa Šarićem.
U dopisu koji je američka Agencija za borbu protiv droge (DEA) poslala argentinskoj policiji u septembru 2009, Stanko Subotić označen je kao član Šarićeve kriminalne organizacije, ali u izvještaju DEA nisu dati detalji njegovog učešća u grupi.
O vezama Subotića i Šarića govorio je i Nebojša Joksović, nekada Šarićev blizak prijatelj koji je postao svjedok saradnik. On je na sudu ispričao da mu je Šarić rekao da je Subotiću pozajmio 6,5 miliona eura, pokazuju podaci iz sudskih dokumenata koje je prikupio KRIK.
Kako je ranije otkrio OCCRP, Subotićeva kompanija imala je kredit kod Prve banke, čiji je vlasik Milov brat Aco Đukanović. Garancije za kredit dala mu je upravo Šarićeva firma 2009. godine – kada je Šarić bio pod istragom.
Neuspješni pregovori sa IKEA
Šarić i Subotić komunicirali su često koristeći "specijale" – telefone za tajnu komunikaciju, pokazuju podaci policijske istrage iz operacije "Balkanski ratnik".
U jednom od presretnutih razgovora, koji su vodili 30. januara 2009. godine, razgovarali su o Subotićevoj zemlji, pokazuju dokumenta koja su prikupili novinari KRIK/OCCRP.
"Subotić u toku razgovora sa Darkom Šarićem pominje da pokušava da proda zemljište oko auto-puta švedskoj kompaniji IKEA", navodi se u policijskom dokumentu.
To se nije ostvarilo, a IKEA je posao u Srbiji započela mnogo godina kasnije i prodajni centar otvorila na zemljištu koje je kupila uz auto-put na ulazu u Beograd kod naplatne stanice Bubanj potok.
Bonus video:
