Tužbe Hrvatske i Srbije i proces koji se vodio pred Međunarodnim sudom pravde koštali su države skoro četiri miliona eura.
U "cijenu" nisu uračunati ni utrošeno vrijeme, ni posljedice "neriješenog rezultata", a na pitanje šta je vrijedilo platiti nameću se odgovori - izlazak iz paradigme devedesetih i moguće osnivanje zajedničkog fonda za obeštećenje žrtava.
Pravnici i stručna javnost smatraju da je priča o odgovornosti država za genocid jučerašnjom presudom završena, ali da će se i dalje voditi procesi za ratne zločine pred domaćim sudovima.
Dvije decenije poslije kraja sukoba završen je i proces u Hagu. Djelimično su zadovoljne obje strane, ali prve reakcije pokazuju da su u Zagrebu ipak očekivali bolju presudu. Član pravnog tima Srbije do 2010. godine Vladimir Đerić kaže da bi bolje bilo da pravnog spora nije bilo, ali da to nije zavisilo od srpske strane.
"Poslije 5. oktobra bio je jedan veliki napor da se riješe svi postupci pred MSP. Taj napor je bio napor nove demokratske vlade, a to nažalost nije uspjelo. Uvijek je postojala želja da se spor riješi van suda, ali, znate, ako ne možete da ga riješite, morate da se branite. Niko ne može da vam garantuje da će spor biti riješen u vašu korist ako se vi ne branite", kaže Đerić
Iz Zagreba već stižu poruke da će od Srbije tražiti krivično gonjenje bivših najviših starješina JNA. "Svaki okrivljeni se može izvući samo ako umre, inače će mu biti suđeno", kaže hrvatski ministar pravde Orsat Miljenić.
"Očigledno da su očekivanja negdje bila mnogo veća, a onda je i razočaranje mnogo veće. Stav hrvatskog ministra je takav kakav je i naravno da oni mogu da se obrate sa takvim jednim zahtjevom Republici Srbiji, ali ja bih rekla da su oni to već i ranije činili, prije nego što je ova presuda donijeta", kaže Vesna Knežević Predić sa Fakulteta političkih nauka.
Hrvatska je proces protiv Srbije pokrenula još za života Franje Tuđmana 1999. godine. Poslije desetogodišnjih pokušaja da se proces skloni sa stola međunarodnih sudova, zvanični Beograd je pokrenuo kontratužbu za genocid protiv Hrvatske.
"Mislim da Srbija tu nije mogla mnogo da bira.Ta odluka koja je donijeta da se ulozi protivtužba, kada sada gledamo na te stvari, očigledno je bila dobro promišljena", kaže Vesna Knežević Predić.
Poslije niza oslobađajućih presuda pred Haškim tribunalom, kojima su odgovornosti za zločine prvo oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, a prošle godine i nekadašnji čelnici Državne bezbjednosti Jovica Simatović i Frenki Stanišić, javnost u obje zemlje je to prihvatila s negodovanjem. Sada je stigla i presuda da nijedna država nije odgovorna za genocid. Šta dalje?
"Treba prije svega izaći iz paradigme devedesetih. Pitanje zločina i pitanje odgovornosti za zločina i u krajnjoj liniji pitanje istine u onome šta se desilo se ne rješava kroz bilo kakvu vrstu konflikta, uključujuići i one pred MSP, on se rješava kroz saradnju", kaže Đerić.
Đerić smatra i da bi bilo dobro osnivanje zajedničkog fonda Srbije, Hrvatske i BiH za obeštećenje svih žrtava sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
Bonus video:
