Srpski predsjednik Tomislav Nikolić je u obraćanju javnosti nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu o tužbi i protivtužbi Hrvatske i Srbije za genocid rekao da je taj sud presudio da Hrvatska svojom tužbom nije uspjela da dokaže genocidne namjere srpske strane u ratnim sukobima.
"Sa druge strane iako protivtužba Srbije nije usvojena MSP je utvrdio da su vlasti Republike Hrvatske bile svjesne da će vojna akcija Oluja dovesti do protjerivanja civilnog stanovništva. Na ovaj način i od strane najviše pravne institucije UN potvrđeno je da su hrvatska snage počinile masovne zločine prema Srbima u Hrvatskoj", rekao je Nikolić.
Time je, kako je ocijenio, uprkos nepravdi načinjen ohrabrujući korak.
"Iskreno se nadam da će i u vremenu koje je pred nama biti dovoljno hrabrosti kako bi i Srbija i Hrvatska u dobroj vjeri zajedno rješavale sve ono što sputava da naš region uvedemo u period trajnog mira i prosperiteta", zaključio je Nikolić.
"Nismo zadovoljni odbijanjem hrvatske tužbe i jesmo zadovoljni odbijanjem srbijanske protivtužbe", rekao je danas premijer Zoran Milanović na konferenciji za medije u povodom presude Međunarodnog suda u Hagu o hrvatskoj i srpskoj tužbi za genocid.
Naglasio je da hrvatska tužba nije usvojena, ali je "potvrđeno ono što znamo da se događalo – etničko čišćenje i ratni zločini." Rekao je i da je srbijanska tužba očigledno bila puno slabije utemeljena i zato je tako i završila.
Međunarodni sud pravde odbio je i tužbu Hrvatske i protivtužbu Srbije za izvršeni genocid na hrvatskoj teritoriji od 1991. do 1995.
Kako je naveo predsjednik suda Petr Tomka, ni Hrvatska ni Srbija nisu uspjele da dokažu da je druga strana počinila genocid.
"Sud odbija tužbu Hrvatske. Hrvatska nije dokazala da se radi o namjeri da se djelimično ili u cjelosti unište Hrvati. Djela koja sadržavaju actus reus genocida nisu počinjena sa specifičnom namjerom potrebnom da bi se djelo kvalifikovalo kao genocid, rekao je Tomka.
Što se tiče srpske kontratužbe, Tomka je naveo da čak i da se dokaže da je postojala namjera hrvatskih lidera da se istjera srpsko stanovništvo sa teritorije hrvatske, nema dokaza da je imala za cilj fizičko uništenje stanovništva.
"Zbog toga sud u potpunosti odbacuje tužbu Srbije", rekao je Tomka.
Presuda MSP je konačna i obavezujuća za sve članice UN, države su u obavezi da po njoj postupe i na nju nema žalbi.
Sud smatra kako je je na hrvatskom području počinjen veliki broj ubistava i zlostavljanja, i to od strane JNA i srpskih snaga. Tomka je naveo i da MSP slaže sa zaključcima Haškog tribunala, u kojima se navodi da je cilj srpskih jedinica da se nasilno istjeraju Hrvati sa dijela teritorije, ali ne i da ih fizički uništi.
'Za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o genocidu', objasnio je sudija Tomka obrazlažući presudu. Dodao je kako državu koja je naknadno postala članica ne može smatrati odgovornom za poštovanje standarda poštovanja ljudskih prava.
Prije 27. 4. 1992. ne može se smatrati da je bila odgovorna u smislu članka 9., rekao je Tomka. Srbija je u pisanom odgovoru na tužbu navela da je tek počela postojati 27. aprila 1992. i da je prije tog datuma nije obavezivala Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Prema tome otpadaju brojni ratni zločini počinjeni prije tog datuma, na primjer u Vukovaru.
Hrvatska je podnijela tužbu protiv Srbije još 1999. godine, a Srbija je odgovorila kontratužbom desetak godina kasnije. U Hagu su članovi oba pravna tima.
Hrvatska smatra da je Jugoslavija, a zatim i njena pravna sljedbenica Srbija kriva za genocid nad Hrvatima, navodeći slučajeve Vukovara, Škabrnje i još brojnih mjesta gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim stanovništvom. Srbija, sa druge strane, smatra Oluju genocidom i smišljenom akcijom za protjerivanje Srba s područja nekadašnje Krajine.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka velika je šansa da i jedna i druga tužba budu odbačene. Za to imaju argumente u tužbi BiH gdje je priznat samo genocid u Srebrenici. Srbiji na ruku ne ide oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču. Srpski ministar spoljašnjih poslova Ivica Dačić poručio je da će ovo biti najvažniji događaj za bilateralne odnose dvije zemalja.
"To je vjerovatno kraj jednog procesa koji traje 15-20 godina, stavljanje tačke na određenu potrebu da se i jedni i drugi pred nekim trećim borimo za to ko je veći zločinac i da se okrenemo budućnosti", rekao je Dačić.
Grabar-Kitarović: Nisam zadovoljna presudom, ali je uvažavam
Novoizabrana predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da nije zadovoljna presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu, ali da je prihvata.
"Nisam zadovoljna presudom kojom se odbacuje hrvatska tužba za genocid protiv Srbije, ali je prihvatam. Iz obrazloženja presude jasno je ko je bio agresor, a ko žrtva", navela je Grabar-Kitarović u saopštenju.
Ona je dodala da je sud utvrdio da su pripadnici JNA i srpskih snaga u Hrvatskoj počinili teške zločine čiji opseg međutim nije bio dovoljan da se zločin proglasi genocidom.
"Presuda upućuje na potrebu kažnjavanja svakog zločina i privođenja pravdi svih počinilaca, onih koji su naredili zločine ili ih nisu sprečili. Posebno ću ustrajati na pronalaženju nestalih osoba, a jednako tako i povratku kulturne baštine", istakla je novoizabrana predsednica.
Ona je dodala da je Hrvatska danas članica EU i NATO, i da je okrenuta budućnosti.
"Željela bih da se i sve države jugoistoka Evrope okrenu prema evropskim vrijednostima i budućnosti. I sama ću kao predsjednica Republike biti inicijator i predvodnik takvih vrijednosti", poručila je Kolinda Grabar-Kitarović, koja će 19. februara preuzeti predsjedničku funkciju.
Predsjednik Sabora Hrvatske Josip Leko izjavio je novinarima da nije razočaran presudom. On je ocijenio da je važno što je Međunarodni sud pravde utvrdio da je Hrvatska bila žrtva i da je bilo zločina.
"Bilo bi jako dobro da politika to ne komentariše pretjerano vraćajući se u prošlost"
Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić je poručio kako je važno je da se i kroz presudu vidi što se stvarno dogodilo u Hrvatskoj.
"Ko je bio žrtva, a ko je bio agresor. Da se vidi da smo bili napadnuti sa strane, da nas je napala Srbija, tada je bila i Crna Gora, da su počinjeni strašni zločini u Hrvatskoj i da za to postoji odgovornost", prenosi Index.hr.
"To očekujem, ali moramo biti svjesni da ovaj Sud ne odlučuje o individualnoj krivici, da će se svi postupci koji se vode nastaviti, da naše traženje da se procesuiraju svi ratni zločini na najvišem nivou i dalje stoji bez obzira na današnju odluku i na tome ćemo i insistirati", poručio je Miljenić.
Na presudu se osvrnula i Jadranka Kosor...
"Teško je procijeniti, kad pogledate unatrag u istoriju, od 2. svjetskog rata niti jedna država nije osuđena na ovaj način, na temelju optužbe za genocid. Treba pričekati i vidjeti i ono što je važno, bilo bi jako dobro da politika to ne komentariše pretjerano vraćajući se u prošlost, bez obzira kakva bila presuda, već da komentariše kao konačnu presudu suda s pogledom u budućnost" zaključila je Kosor.
Oluja primjer genocida
“Ako je zaista genocid to što Hrvati u ovom sporu tvrde da jeste, onda je operacija Oluja jedan takav primjer genocida.
Zato smo podnijeli protivtužbu i njen cilj je bio prije svega da pojačamo našu odbranu u tom dijelu. A isto tako da pred sudom prikažemo i prezentujemo na koji način su izvršeni masovni zločini prema Srbima“, navodi Saša Obradović, šef pravnog tima Srbije, a prenosi B92.
Bonus video:
