Srbija će danas formalno od Švajcarske preuzeti predsjedavanje OEBS-u na Stalnom savjetu te organizacije u Beču. Srpske vlasti vjeruju da će to biti prilika da se zemlja pokaže kao konstruktivan i ozbiljan politički partner u jeku ukrajinske krize koja je zaoštrila odnose Zapada i Rusije.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić će pred Stalnim savjetom izložiti prioritete predsjedavanja, a Srbija će, kako je rekao, imati veoma ozbiljnu dužnost - da se trudi da bude kredibilan predsjedavajući koji uživa povjerenje svih strana i koji će preduzimati mjere i korake u pravcu deeskalacije sukoba i konflikata.
Dačić je u nedavnoj izjavi Tanjugu rekao da je predsjedavanje OEBS-u veliko priznanje ali i prilika da se pokaže kao ozbiljan politički partner.
"Za nas će biti suštinski važno hoćemo li opravdati ta očekivanja. Svi nas podržavaju u tome i to će za nas biti jedna velika obaveza, a istovremeno dio naših ukupnih spoljnopolitičkih aktivnosti za poboljšanje međunarodnog položaja zemlje, a time i neodvojivi i neraskidivi dio sveukupne politike vlade", naveo je Dačić.
Naš je zadatak da stvorimo takve međunarodne uslove da naša ekonomija i društvo mogu da se razvijaju i naša zemlja ostvari strateški cilj, a to je članstvo u EU, istakao je Dačić. Ukrajina prioritet
Navodeći da Srbija želi da se pokaže kao ozbiljan politički partner, Dačić je podsjetio da je Srbija zemlje koja je bila predmet rasparave na OEBS-u i koju su suspendovali iz članstva, a koja je prije 15 godina organizovala referendum protiv dolaska OEBS-a na Kosovo, postala zemlja koja predsjedava ovom veoma važnom i ozbiljnom organizacijom.
Prioriteti će, dodao je, biti vezani za konflikte u mnogim zemljama, prije svega u Ukrajini, ali i zapadni Balkan će svakako biti važna tema srpskog predsjedavanja OEBS-om.
Upitan gdje će, u funkciji predsjedavajućeg OEBS-a najprije otputovati, on je najavio da će poslije sjednice Stalnog savjeta 15. januara, sljedeća aktivnost biti sjednica Savjeta bezbjednosti UN o odnosu svjetske organizacije i OEBS, a zatim će uslijediti i posjeta SAD, Kongresu i Helsinškom komitetu.
"Koju misiju i koju zemlju ću prvo posjetiti još nije odlučeno. U suštini smo razgovarali da započnemo sa nekim zemljama zapadnog Balkana", kazao je on.
Odluka o sukcesivnom predsjedavanju Švajcarske i Srbije 2014. i 2015. donijeta je prije tri godine u Beču, sjedištu OEBS-a. Prva eks-Ju zemlja na čelu OEBS-a
Time je Srbija postala prva zemlja bivše Jugoslavije koja dolazi na čelo te organizacije, a na toj funkciji će je sljedeće godine zamijeniti Njemačka.
Srbija je od 2000. godine članica OEBS-a, organizacije za koju se kaže da se "prostire od Vankuvera do Vladivostoka" i koja u svom članstvu ima 57 država.
Osim rješavanja krize u Ukrajini, ova godina će biti važna i jer će tokom srpskog predsjedavanja biti obilježena 40. godišnjica Završnog akta iz Helsinkija.
OEBS se smatra netipičnom međunarodnom organizacijom s obzirom da nema osnivački ugovor u formi pravnog akta koji bi države potpisale i ratifikovale, ali funkcioniše na osnovu većeg broja značajnih političkih dokumenata, koji su politički obavezujući, a među kojima je najvažniji Završni akt iz Helsinkija.
Odluke se u toj organizaciji donose konsenzusom, što omogućava da sve države učesnice imaju jednako pravo glasa.
Aktivnosti OEBS se zasnivaju na sveobuhvatnom konceptu bezbjednosti i sprovode se kroz tri dimenzije - vojno-političku, ekonomsko-ekološku i takozvanu ljudsku dimenziju.
Bonus video:
