Avionsku nesreću, u kojoj je u blizini Mostara u februaru 2004. godine poginuo tadašnji predsjednik Makedonije Boris Trajkovski, prouzrokovali su propust posade, loše održavanje aviona i nepovoljni vremenski uslovi, izjavio je u Sarajevu Omer Kulić koji je predvodio posebni desetočlani tim zadužen za novu istragu o toj nesreći.
Predstavljajući izvještaj istražitelja, Kulić je kazao da su ovim nalazom eliminisana sva ranija nagađanja da je Trajkovski zapravo ubijen u planiranom atentatu, prenosi Hina.
Avion tipa "Kingair" je 26. februara 2004. godine udario u jedno brdo na prilazima Mostaru pri pokušaju slijetanja na aerodrom i tom prilikom su sa makedonskim predsjednikom poginula i dva pilota i sedam putnika.
Istraga koja je sprovedena neposredno poslije nesreće utvrdila je kako je udes bio rezultat tehničkih propusta i grešaka pilota a Kulić je podsjetio kako su makedonske vlasti bile nezadovoljne tim nalazima pa su tražili dodatne provjere.
Makedonska istražna komisija je četiri godine prikupljal dokaze i na toj osnovi zatražila novu istragu, pojasnio je Kulić. U novom istražnom timu bilo je deset stručnjaka iz BiH, Srbije, Makedonije a konsultacije su obavljene i sa stručnjacima iz Hrvatske.
"Ja sam i ranije govorio da treba da otvorimo novu istragu jer su makedonski mediji špekulisali o atentatu na Trajkovskog", kazao je Kulić dodajući kako je bilo "bitno potvrditi ili opovrgnuti tvrdnje o atentatu".
Naknadna istraga utvrdila je niz propusta koji su u nizu doveli do tragedije.
"Po našim analizama glavni uzrok udesa je sedam pilotskih grešaka", kazao je Kulić koji je pri tom detaljno opisao i predstavio svaku od njih - od loše obuke pilota, samo jedne mape terena dostupne pilotima do ignorisanja instrumentalnih upozorenja na nisku visinu.
Pilot koji je upravljao avionom nikada nije završio obuku za instrumentalno letjenje, a kopilot takođe nije bio osposobljen za ovakvu vrstu letjenja. Istražitelji su konstatovali da let nije smio ni da bude izveden zbog izuzetno loših vremenskih uslova.
"Zbog loših vremenskih uslova tog dana prema Mostaru nisu poletjeli ni tadašnji predsjednici Hrvatske odnosno Srbije.
Stanje aviona bio je dodatni problem.
"U Makedoniji je stanje bilo jako loše. Njihov servis bio je u izuzetnom rasulu", rekao je Kulić pojašnjavajući kako je ta služba imala samo jednu stalno zaposlenu osobu a ni taj mehaničar nije imao dokaze da je kvalifikovan za ovaj posao.
Muharem Šabić, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu koji je bio član istražnog tima, rekao je da je avion bio neuobičajeno loše opremljen. Imao je samo automatskog pilota, GPS i lokator mjesta nesreće.
"Uobičajeno je da avioni koji prevoze važne osobe imaju instrument koji bi u lošim vremenskim uslovima pokazivao udaljenost od zemlje a ovaj to nije imao", kazao je Šabić.
Dodao je kako je i održavanje aviona bilo sporno jer tokom godinu dana nije zabilježena nijedna intervencija na letjelici odnosno podaci o njenom servisiranju.
Čak je i tzv. "crna kutija" koja je nakon udesa vještačena u Njemačkoj bila neispravna pa su ostali zabilježeni samo razgovori pilota u kabini ali ne i podaci o samom letu.
"Još 2003. godine makedonske vlasti su propustile da registruju da avion nije za letjenje", kazao je Šabić.
Avion nije pao zbog toga, ali u kojem se nalazio bitno je doprinijelo udesu, zaključak je istražitelja. Takođe su konstatovali da je mostarski aerodrom tehnički bio loše opremljen, pa tako nije imao ni radar.
Cjelokupni istražni materijal predan je pravosudnim organima Makedonije i BiH a Kulić je rekao kako se na osnovu toga može utvrditi i krivična odgovornost za propuste koji su doveli do tragedije.
Bonus video:
