Potrošnja ribe u domaćinstvima, izračunata "po glavi" stanovnika, pokazuje kako Hrvatska nije ribarska nacija, na začelju je zemalja Evropske unije, a izvoz ribe i ribljih prerađeniva opada, piše "Glas Istre".
Ipak, porast bilježi izvoz zamrznute ribe i ribljih fileta, te ljuskara i mekušaca, dok je svježe ribe izvezeno šest odsto manje, ali su se zato na hrvatskoj uvoznoj listi našle i živa ukrasna riba iz Indonezije i Singapura, pastrmke iz BiH, a uvoze se i škampe i jastozi iz niza zemalja, među kojima su i Slovenija i Mađarska.
Zabilježen je i uvoz ribljih jetara i ikre iz Velike Britanije, Italije i Danske, što pokazuje da se Hrvati nisu odrekli kavijara, kao ni smrznutih jastoga iz Portugala, Danske, Slovenije, Mađarske i Singapura.
Prema podacima koji potvrdjuju da svaki stanovnik Hrvatske pojede oko devet kilograma ribe u godini dana, Hrvatska je na začelju zemalja Evropske unije.
Prosjek za evropske zemlje je 21 kilogram godišnje, dok su svjetski prvaci žitelji Islanda koji pojedu 90 kilograma ribe po glavi stanovnika u jednogodišnjem periodu.
Bonus video:
