Nekadašnji udbaš Josip Perković smtara da je ubistvo Stjepana Đureković isplanirala jugoslovenska, a sprovela crnogorska tajna služba, preko srpskih i crnogorskih kriminalaca, od kojih je jedan i dalje živ.
Bivši šef tajnih službi Perković tvrdi da nema veze sa ubistvom hrvatskog emigranta Đurekovića, i u intervjuu za hrvatski Večernji list kaže da je sve vrijeme postupka u Njemačkoj imao status svjedoka, te dodaje da još nema optužnice protiv njega u toj zemlji.
Brojne su verzije o organizaciji likvidacije Đurekovića kod Minhena, ali je nekoliko zajedničkih stavki, pa se tako vjeruje da je iza likvidacije stajala jugoslovenska tajna služba, a da su neposredni izvršitelji bili srpski i crnogorski kriminalci.
Stane Dolanc je navodno bio nalogodavac, a Perković je kazao da on i njegov advokat Anto Nobilo sprovede već duže vrijeme svoju privatnu istragu, piše Jutarnji.
Upravo je Nobilo otkrio da trag vodi u Crnu Goru, uz tvrdnju da niko iz Hrvatske nije imao veze sa ubistvom Đurekovića.
Njemački sud smatra da je Đureković ubijen radi zaštite Mike Špiljka i njegovog sina Vanje, jer se emigrant uzimao kao preopasan svjedok protiv mlađeg Špiljka
Po istoj verziji je likvidaciju organizovala i sprovela hrvatska bezbjednosna služba, ali u drugoj i trećoj verziji se spominje Stane Dolanc, te Savezna služba i crnogorska služba bezbjednosti.
Jutarnji navodi da se godinama pominju imena raznih "poznatih" Crnogoraca, kao što su Giškin kum Brano Mićunović, Dragan Joksović Jokso, Ratko Đokić i Ranko Rubežić
Perković nije naveo nijedno konkretno ime kada je kazao da zna ko je ubio Đurekovića, ali Jutarnji piše da je njegova verzija najbliža toj da je Dolanc preko crnogorske službe ubio Đurekovića, a da su korišćeni crnogorski i srpski kriminalci, od kojih je samo jedan danas živ.
Dolanc kao ministar policije i raniji funkcioner KOS-a, je bio predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, koji je, kako neki smatraju, odobravao likvidacije emigranata.
Nekadašnji šef jugoslovenske savezne službe Božidar Spasić je ranije govorio da je taj savjet donio odluku o ubistvu Đurekovića, i kazao da hrvatska služba nema veze sa tim, ali nije saopštio imena organizatora i izvršitelja.
Spasić je kazao da kriminalcima u Crnoj Gori i Srbiji nisu smetale glasine da su ubice Đurekovića, a kao primjer navodi Željka Ražnatovića Arkana koji je na konto toga dobijao neke privilegije.
"Mogao bih vam naći barem 20 ljudi u Srbiji i još toliko u BiH i Crnoj Gori koji će reći: ‘Ja sam ubio Đurekovića’”, pričao je ranije Spasić.
Osim Arkana, Jutarnji piše da se u svim verzijama kao likvidator pominje Đorđe Božović Giška koji je stradao u ratu 1991. godine.
Jutarnji navodi da se godinama pominju imena raznih "poznatih" Crnogoraca, kao što su Giškin kum Brano Mićunović, Dragan Joksović Jokso, Ratko Đokić i Ranko Rubežić.
Rubežić je ubijen još 1985. godine, dok su Joksović i Đokić ubijeni u Švedskoj, prvi 1998. godine, a drugi 2003.
Bonus video:
