Vlada Hrvatske podnijela je danas zahtjev za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti spornog vukovarskog Statuta kojim se taj grad u cjelosti izuzima iz primjene dvojezičnosti, odnosno srpskog jezika i ćiriličnog pisma.
Na prijedlog Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara, Ministarstvo uprave je novembra obustavilo primjenu nedavno izmijenjene odredbe vukovarskog statuta koji se odnosi na izuzimanje Grada iz dvojezičnosti.
Statut Vukovara ranije je dopunjen članom kojim se područje tog grada proglašava mjestom posebnog pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata, a izmijenjen je i član o službenom jeziku i pismu, tako da je službeni jezik hrvatski, a pismo latinično
Za ostale odredbe, kao što je odredba o proglašenju Vukovara mjestom posebnog pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata, utvrđeno je da su u skladu s Ustavom.
Odluka je upućena Vladi koja je imala rok od 30 dana da uputi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu saglasnosti sporne odredbe s Ustavom i zakonom.
Statut Vukovara izmijenjen je početkom novembra glasovima odbornika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Hrvatske stranke prava "Ante Starčević" (HSP AS) koji su ih i predložili.
Protiv su bili odbornici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), a odbornici Socijaldemokratske partije (SDP) bili su uzdržani.
Statut je tako dopunjen članom kojim se područje Vukovara proglašava mjestom posebnog pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata, a izmijenjen je i član o službenom jeziku i pismu, tako da je službeni jezik u Vukovaru hrvatski, a pismo latinično.
Izmjene Statuta su najavljene pošto su septembra ove godine na zgradama javnih ustanova i državnih institucija u Vukovaru postavljeni dvojezični natpisi - na latinici i ćirilici, što je izazvalo napetosti i proteste.
Statut grada Vukovara prethodno je mijenjan 2009. godine kada su uvođenje dvojezičnosti, uz SDSS, podržali odbornici HDZ i tadašnjeg HSP, dok je SDP tada bio protiv.
Po propisima u Hrvatskoj, upotreba manjinskog jezika i pisma moguća je u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici neke manjine čine više od trećine stanovništva. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2011, u Vukovaru živi 34,87 odsto stanovnika srpske nacionalnosti.
"Štab za odbranu hrvatskog Vukovara" koji se protivi ćirilici, objavio je prije nedjelju dana da je prikupio 650.000 potpisa za raspisivanje tzv. referenduma o ćirlici, odnosno za izmjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina tako da nacionalna manjina ima pravo na službenu upotrebu jezika i pisma samo ako čini najmanje polovinu stanovništva neke lokalne samouprave.
Premijer Zoran Milanović više puta je poručio da takvog referenduma neće biti, bez obzira na to koliko se potpisa prikupi.
Bonus video:
