Dva dana pošto je izašao iz pritvora, u kom je proveo više od sedam mjeseci, najbogatiji Srbin Miroslav Mišković se pojavio pred sedmom silom. On je prisustvovao konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati njegove kompanije Delta holding u prvih šest mjeseci ove godine.
U atmosferi blagog grča, Mišković je djelovao raspoloženo, donekle usiljeno nasmijan, izrazito brz u gestikulaciji, mahao je novinarima i zaposlenima. Napustio je prostoriju u kojoj je održavana konferencija za novinare istog trenutka kada je završena, a njegov dolazak bio je i znak da susret sa novinarima počne.
"Želimo da sa vama podijelimo našu veliku radost i zadovoljstvo što je predsjednik naše kompanije Miroslav Mišković ponovo na svom radnom mjestu. Već njegovo samo prisustvo, vjerujte, nama daje veliki elan za dalji rad“, kazala je izvršna direktorka za odnose sa javnošću kompanije Delta Branislava Milunov. Još je obavijestila je novinare da Mišković, što i sami znaju, ne daje izjave.
Predsjedavajući borda direktora Dejan Jeremić to je i obrazložio njegovom standardnom praksom. Jeremić je, ipak, njihovu radoznalost zadovoljio iznošenjem utiska koji je na njega, po povratku kući, ostavio šef:
"Mogu da vam kažem da odavno nije bio u ovako dobroj kondiciji. Sigurno mu nije prijalo, ali ako očekujete da vam bilo šta drugo kažem, nije realno“, rekao je Jeremić.
"Nema novca sa Kipra”
S obzirom na visoko medijsko interesovanje, nije bilo moguće izbjeći Miškovićevo potpuno uključivanje u diskusiju, tokom koje su demantovani i napisi po kojima je kaucija za Miškovićevo puštanje na odbranu sa slobode uplaćena sa računa njegove firme na Kipru.
"Mogu vam odgovorno reći da je kompletan iznos od 1,36 milijardi dinara, odnoso 12 miliona eura u protivdinarskoj vrijednosti, na neki način plasiran u budžet Republike Srbije iz operativnog poslovanja firmi u Srbiji. Sama činjenica da smo to uradili u nepuna 72 sata samo je kompliment snazi koju Delta u ovom trenutku ima u operativnom poslovanju. Da budem potpuno jasan, nema novca sa Kipra. Ni sa Kipra, ni sa bilo koje druge destinacije. Mi kao poslovni ljudi, kao menadžeri ’Delte’ sigurno bismo našli način kako da 12 miliona eura plasiramo u neki od poslova i da tu napravimo direktnu kontribuciju na poslovanje. Naravno da se prioriteti znaju i nijednog trenutka nije bilo dileme šta će se tu raditi“, rekao je Jeremić.
On je pozitivno odgovorio i na pitanje da li su čelnici „Delte“ imali kontakt sa Miškovićem u periodu koji je proveo iza rešetaka:
Slučaj Mišković bila je vijest broj jedan. Vijest broj dva jeste da je biznismen Stanko Subotić Cane, skinut sa Interpolove potjernice, na kojoj se nalazio od 2006. godine.
Međutim, na pitanje koliko je takav tretman bio po pravilima koji vladaju u zatvorima, odnosno zar pritvornicima komunikacija nije ograničena samo na članove porodice i advokate, iz publike se uključio sam Mišković konstatacijom „i komunicirali smo preko advokata”. Potom je ignorisao pitanja koja su uslijedila.
Dočekan je sa informacijama po kojima je Delta u vremenu koje je proveo u pritvoru ostvarila prihod od 296 miliona eura, dok je u budžet Srbije uplatila 47 miliona eura. Ipak, pitali smo Dejana Jeremića, da li se 7. 200 zaposlenih, plaši za budućnost kompanije:
"Delta je kompanija koja postoji već 22 godine i koncipirana je da dugo traje. Znači, veoma pragmatično ćemo se prilagođavati okolnostima na tržištu. Trudićemo se da na bazi svog znanja i iskustva koje imamo budemo avangardni u poslovnim potezima. Na taj način duboko vjerujem da ćemo na tržištu biti dugoročno prisutni“, odgovorio je Jeremić.
Prvi milion u devedesetim
No, podsjetimo, srpska javnost se u jednom danu osim Miškovića, prisjetila još dvojice biznismena stasalih u vremenima potpunog državnog i socijalnog posrnuća. Za svu trojicu su zajedničke političke privilegije koje su im omogućile da devedesetih steknu takozvani „prvi milion“.
Slučaj Mišković bila je vijest broj jedan. Vijest broj dva jeste da je biznismen Stanko Subotić Cane, skinut sa Interpolove potjernice, na kojoj se nalazio od 2006. godine.
Vijest broj tri, koja je donekle ostala u sjenci prve dvije, jeste da je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, tokom posjete Moskvi obišao i Poslovni centar Jefimija u vlasništvu Kompanije BK i tom prilikom pružio podršku porodici Karić, čiji se najpoznatiji član Bogoljub, u Moskvi krije od 2006. godine.
Karić se u Moskvi krije od 2006, Foto: rferl.org
"Generalno, meni se čini da je to potvrda činjenice da svaka politička opcija ima svog biznismena. U zavisnosti od toga koja je na vlasti, neki od njih bivaju izvučeni na površinu ili gurnuti na dno“, primjećuje povodom te tri vijesti ekonomski novinar Mijat Lakićević.
Istovremeno, politički analitičar Dejan Vuk Stanković, povodom Miškovića i Subotića primjećuje „da jedan ima 12 miliona eura da plati kauciju, a drugi 538.000 eura da plati jemstvo i da se brani sa slobode“.
Šalu na stranu, što se Miškovića tiče „tu je, mislim, negdje poštovana procedura uz, naravno, još jednom ponavljam jako visoko jemstvo. Naravno, niko ne garantuje da će on biti osuđen, ali je očigledno da će se ići na postupak, dakle da se neće izbjeći to da se njemu sudi za sve ono što mu je pripisano. On je relativno dugo, ako posmatramo vrijeme, ostao u pritvoru. Ali, vidjećemo koliko je cijela ta konstrukcija tužilaštva nešto što se može dokazati“, kaže Stanković.
Politika i biznis
Mišković, čovjek koga nazivaju najbogatijim Srbinom i čiji se lik svojevremeno našao i na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi svijeta, u pritvoru je bio od 12. decembra prošle godine, kada je optužen da je zloupotrebama oštetio putarska preduzeća za oko 150 miliona eura, a državni budžet za nešto više od četiri miliona.
Slika aktera druge priče, Stanka Subotića, na crvenoj interpolovoj potjernici se nalazila gotovo sedam godina, nakon što je optužen da je vodio grupu koja je švercovala cigarete tokom ’95. i ’96. godine iz Makedonije u Srbiju. On u Srbiju sada može slobodno da dođe, a njegov advokat tvrdi i da će se pojaviti na sudskom ročištu, zakazanom za 17. septembar.
Bogoljub Karić, biznismen koji se oprobao i u politici, čija je supruga Milanka Karić danas partner u Vladi Srbije, a brat Dragomir Karić poslanik, u Moskvu je pobjegao malo nakon izbijanja afere Mobtel, kompanije koju je prema optužnici oštetio za 60 miliona eura, a koja se nalazi i na listi od 24 sporne privatizacije čije rješavanje traži EU i kojom se trenutno bave nadležni organi Srbije.
Za svu trojicu je, osim sudskog postupka, zajedničko i to da su svoje imperije začeli u smutnim vremenima diktature Slobodana Miloševića, kada su najuspješniji bili biznismeni sa privlegijama. Šta je od tih privilegija ostalo danas?
"Tu je privilegija napravljena kod tog prvog miliona, poslije vam više i ne trebaju neke specijalne privilegije. Prosto, zahvaljujući novcu vi imate osnovu da radite posao. Kao što smo vidjeli, mali je broj ljudi od svih tih koji su kod nas biznismeni kojima je taj novac zaista i oduzet, a to bi bilo ključno. Tako da, dovoljno je da imate privilegiju jednom, kao što su oni imali devedesetih godina, a poslije vam privilegije više nisu ni potrebne“, primjećuje Lakićević.
Srpska vlada je borbu protiv korupcije stavila u sam vrh svojih prioriteta, ambiciozno se najavljuje da će sve 24 sporne privatizacije biti riješene do kraja godine, a od međunarodnih institucija su stigle brojne pohvale za zaokret koji je napravljen na polju iskorjenjivanja korupcije. Ipak, analitičar Dejan Vuk Stanković strahuje da će sprega politike i krupnog biznisa u Srbiji uspjeti da opstane.
„Prosto, dva centra moći ne mogu da funkcionišu bez toga da se međusobno dogovaraju, a pravi problem jeste koliko se kroz te dogovore krše zakoni i neke osnovne norme koje važe u civilizovanom svijetu“, zaključuje Stanković.
Subotić adut za obračun sa ljudima iz bivših vlasti?
Stanković kaže da je Stanko Subotić vrlo zanimljiva tema.
„S obzirom na činjenicu da je on tek godinu nakon što je prethodna politička garnitura zamijenjena došao u priliku da se i on oslobodi. Tu ne mogu da kažem da negdje indirektno, nema neke politike. E sada, vidjećemo šta će se dalje dešavati sa njim. On je biznismen kao i mnogi tranzicioni biznismeni, vrlo sumnjivog karaktera. Da li ima uticaja politike ili ne, ne bih mogao direktno da kažem, za to nemam prosto dokaze, ali je očigledno da postoji neka drugačija politička i medijska klima kada je riječ o Stanku Subotiću“, dodaje Stanković.
Na ovu tezu se nadovezuje ekonomski novinar Mijat Lakićević, koji ukazuje da je u slučaju Subotića moguće i da se radi o nekoj vrsti dogovora sa vlastima.
„Naša vlast od te potjernice nema nikakve koristi. Možda se sada pravi neki dil u kome bi on, eventualno, sada došao ovdje i svjedočio protiv nekoga protiv koga bi to vlast mogla da iskoristi, dakle protiv nekih ljudi iz bivših vlasti“, rekao je Lakićević.
Galerija
Bonus video:
