Hrvatska je sinoć u ponoć postala 28. članica Evropske unije, što je prekretnica za zemlju u kojoj se prije samo 20 godina ratovalo, ali je jasno prisutna zabrinutost zbog stanja u kome se nalazi i njena ekonomija i blok kome se pridružuje.
Suočeni sa već petom godinom recesije i rekordnom nezaposlenošću od 21 odsto, malo građana Hrvatske je u slavljeničkom raspoloženju. S druge strane, EU ima sopstvene ekonomske nevolje koje su stvorile unutrašnje podjele i podrile podršku javnosti Uniji.
Oko 170 stranih zvaničnika, uključujući 15 šefova država i 13 premijera, prisustvovalo je glavnoj ceremoniji koja je počela u 23 sata hrvatskom himnom.
Na Trgu Bana Jelačića i Trgu svetog Marka okupile su se hiljade građana, a sa vrha Hotela Dubrovnik spustilo se sedam alpinista, dvoje noseći zastavu EU.
Među govornicima na skupu bili su predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso, predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompij, predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc, te hrvatski lider predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović.
„Ovo je zemlja racionalnih ljudi, Hrvatska zna da ove noći nikuda ne bježi, ostajemo tu gdje jesmo. Na nama je da pružimo ruku zemljama u regiji”, kazao je Milanović.
„Hrvatska se veoma promijenila posljednjih decenija. Ona je potpuno demokratska zemlja u kojoj se poštuju osnovna prava i vladavina zakona. Zbog toga Hrvatska ima pravo na sve pogodnosti koje joj EU može pružiti. Hrvatska je primjer drugim zemljama u regionu”, poručio je Baroso.
Van Rompij je kazao da „u novijoj istoriji zapadnog Balkana, ulazak vaše zemlje predstavlja prekretnicu na putu prema zajedničkoj budućnosti.”
Pohvalivši napore koje je Hrvatska napravila na putu ka EU, predsjednik Šulc je poručio: „Dobrodošli kući.”
Hrvatska i Litvanija - zemlje košarke koje znaju kako je važan svaki član tima. Od danas Evropa ima još jednog jakog igrača“, rekla je predsjedjnica Litvanije Dalija Gribauskaite.
U ponoć je izvedena Betovenova „Oda radosti“ - himna Evrope – kako bi se obilježio zvanični ulazak u EU. Takođe su simbolično uklonjeni carinski punktovi sa granice prema Sloveniji i Mađarskoj i postavljene zastave i obilježja EU na granicama prema Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
U Banskim dvorima u 20.30 časova održana je svečana večera, na kojoj je predsjednik Josipović u zdravici poručio da će Hrvatska nastaviti da podržava eurointegracije cijelog Zapadnog Balkana.
„Želim da vam poručim da ćemo vašu evropsku perspektivu podržavati svim našim snagama. Hrvatski interes da svi zajedno živimo u zoni mira i napretka ostaće jedan od naših najvažnijih političkih ciljeva“, nazdravio je Josipović državnicima sa Zapadnog Balkana.
Proslava za koju su ukupni trošlovi procijenjeni na oko 5,5 miliona kuna (oko 737.000 eura) umnogome je bila skromnija od ceremonija povodom ulaska Bugarske i Rumunije – sada dvije najsiromašnije članice EU - u Uniju. Hrvatska – čiji BDP po stanovniku iznosi 61 odsto prosjeka dosadašnjih 27 članica - sa pridruživanjem bloku evropskih zemalja postala je njena treća najsiromašnija članica.
„Nema prevelike fešte jer opšta situacija nije sjajna“, kazao je Josipović za AP.
Predsjednik je ranije za TV Nova kazao da ga novinari iz zemalja EU stalno pitaju zašto Zagreb želi da se pridruži Uniji.
„Moje kontra pitanje je bilo: 'Vi ste iz EU. Da li je vaša zemlja spremna da napusti blok?' Bez izuzetka su odgovarali: 'Naravno da ne.' Pa eto zato se pridružujemo, jer i mi vjerujemo da EU ima budućnost“, objasnio je Josipović.
Na ulici nije bilo mnogo slavljeničkog raspoloženja.
„Samo pogledajte šta se događa u Grčkoj i Španiji! Jesmo li se tamo uputili?“, prokomentarisao je penzioner Pavao Brkanović. „Da biste se radovali treba vam iluzija, ali su iluzije davno nestale.“
Pokret „Okupirajmo Hrvatsku“ koji je sinoć održao protestni marš protiv EU u saopštenju je naveo da „ulazak u EU predstavlja ekonomski genocid za građane koji žive u ovoj zemlji“, te da blok predstavlja „uniju skrojenu po mjeri bogatih korporacija i njihovih političara.“
Za neke Hrvate se dobrobit članstva u EU ipak ne može poreći.
„Znam da su mnogi u Hrvatskoj veoma skeptični, ali smatram da je ulazak u EU najbolja stvar koja nam se mogla desiti i nepravda je što smo morali da čekamo od 1990“, kazao je Željko Kastelan, vlasnik hotela sa 70 zaposlenih. „Ono što je sada potrebno je da naporno radimo kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme.“
Zagovornici EU u Hrvatskoj smatraju da će pridruživanje Uniji za Hrvate značiti da mogu da nađu posao u prosperitetnijim zemljama članicama, da njihova zemlja može privući više stranih investicija i da rukovodstvo u Briselu može da pomogne da se raširena korupcija i greške u vođenju ekonomije drže pod kontrolom.
Hrvatska je prošla kroz sedam godina napornih i često nepopularnih reformi kojima je upravljala EU. Haškom tribunalu predala je više od deset vojnih i političkih lidera optuženih za ratne zločine. Privatizovala je prezadužena brodogradilišta sa zastarjelom opremom i pokrenula borbu protiv korupcije u okviru koje se iza rešetaka našao i bivši premijer Ivo Sanader.
Ipak, i dalje postoji zabrinutost zbog nivoa korupcije i organizovanog kriminala nove članice.
U zemlji u kojoj je zbog korupcije nekada svemoćni premijer Ivo Sanader u novembru osuđen na deset godina zatvora, mito, konflikt interesa i nezakonito finansiranje postoji u svim djelovima društva: političkim partijama, kompanijama, državnoj administraciji, policiji, građevinskom sektoru, javnim nabavkama i zdravstvu, piše portal Europolitics.info.
„U zemlji postoji strategija da se izađe na kraj sa problemima koji su jasno identifikovani“, uvjerava Evropska komisija. Izvršni organi su „proaktivni“ u slučajevima korupcije bivših gradonačelnika, zamjenika ministara i pripadnika policije, ali se u završnom izvještaju Komisije objavljenom 26. marta izražavaju kritike zbog blagih kazni koje su izrečene u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije uz opasku da Zagreb mora da bude oštriji prema prestupnicima kako bi se „izbjegla klima nekažnjivosti“. U izvještaju se preporučuje formiranje nezavisne komisije za istragu konflikta interesa.
Scenariji pojedinih posmatrača nisu baš optimistična. Prema istraživanju koje su početkom maja objavila konsultantska kuća Ernst&Young, Hrvatska je druga najkorumpiranija zemlja u EU, nakon Slovenije. Iako je malo vjerovatno da EK ima ovakvo mišljenje, to tijelo ne može odbaciti ovu realnost, piše Europolitics. U izvještaju koji je 25. juna objavio Transparensi internešnal, nezavisni eksperti primjećuju da hrvatske stranke prijavljuju samo 50-60 odsto stvarnih sredstava koja dobiju za predizborne kampanje. Prema ovom parametru, Hrvatska je jedva nešto bolja od Kosova, Srbije i Makedonije.
Neki ekonomisti su čak upozorili da bi Hrvatska mogla doći u poziciju da traži finansijski paket spasa od EU čim postane članica. Međutim, hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić je tu mogućnost odbacila, objašnjavajući da bi za dobijanje te vrste pomoći Hrvatska trebalo da postane članica eurozone.
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc kazao je da „članstvo u EU ne nudi magična rješenja za krizu“, ali da će pomoći da „mnogi građani izađu iz siromaštva i da se modernizuje ekonomija“.
Loš tajming i za Hrvatsku i za EU
Komentatorka Slavenka Drakulić za „Gardijan“ ocjenjuje da ovo i nije baš najidealniji momenat za ulazak u EU. Kada su Hrvati počinjali pregovore, na EU su gledali kao na neku bogatu tetku, a o članstvu u Uniji su smatrali povratkom, a ne ulaskom u Evropu. Ipak, nacionalisti su se glasno pitali zašto se pridruživati novoj zajednici država nakon krvavog raspada Jugoslavije?
Najozbiljniji argument za priključenje bio je to što je cijeli region isuviše nestabilan. Političke elite su, podsjeća Drakulić, ulazak u Uniju predstavljale u ideološkom svjetlu: Hrvatska ne pripada Balkanu. Balkan čine drugi – pravoslavci i muslimani, a ne katolici. Ulazak u EU bi istakao razliku i „povukao liniju“ između njih i nas.
Ovo je možda bio i najveći razlog, smatra Drakulović, zašto je katolička crkva u Hrvatskoj na prošlogodišnjem referendumu podržala opciju „da“, kada je 66 odsto građana glasalo za ulazak. Međutim, kasnije se sve više zanemarivao argument o miru i stabilnosti ispred ružičaste slike ekonomskih prednosti, investicija, prilika za zaposlenje i ostalih prednosti članstva koje su isticali političari i lijeve i desne orijentacije.
Ipak danas je jasno da su stvari bitno drugačije i da uz javni dug od gotovo 60 odsto BDP-a, nezaposlenost od 21 odsto, loše sprovedenu privatizaciju i birokratiju koju nisu dotakle nikakve reforme, nije ni čudo zašto se Njemačka boji da će Evropska unija dobiti još jednu Grčku, smatra Drakulić. U hrvatskim medijima se u posljednje vrijeme izražavala zabrinutost zbog konkurentnosti, iako glavna privredna grana -turizam-ne stoji tako loše. U društvu se više osjeća atmosfera zatvaranja nego otvaranja, i prije strah nego radost.
Mladi su možda jedini dio društva koji se raduje ulasku u EU zbog mogućnosti studiranja i rada u inostranstvu. Ekonomski opstanak za ovu malu i siromašnu zemlju bi ipak bio teži izvan bloka. To je razlog zašto je 1. jul istorijski datum, iako sami trenutak pristupanja zaista nije najbolji, ni za Hrvatsku, ni za EU, zaključila je Drakulić.
Nepcem upoznali Lijepu našu
Kako je javio specijalni izvještač Tanjuga, na meniju su jela kojima će gosti „nepcem upoznati Lijepu našu“. Zvanice su dočekane toplim hljebom od šest žitarica i solju sa Paga, kao i gutljajima pjenušavog vina proizvedenom na obodima Samoborskog gorja na sjeverozapadu Hrvatske, a potom su im posluženi kozji i ovčiji sirevi i mlado organsko povrće, a sve su zalivali istarskom malvazijom i podunavskom graševinom.
Na drugom tanjiru bili su inćuni sa ličkim krompirom, praćeni dalamtinskim pošipom i istarskim merlotom, a zatim jagnjetina ispod sača, uz dalmatinski plavac i slavonski crni pino. Za kraj je serviran salenjak, tipičan kolač kontinentalne Hrvatske, i desertna vina zelenac i traminac.
Galerija
Bonus video:
