Hrvatska Državna izborna komisija navodi da je izlaznost bila iznenađujuće mala, glasalo je samo 20,78 odsto ljudi sa glasačkog spiska. Hrvatska je prvi put birala poslanike za EP, jer 1. jula ulazi u Evropsku uniju.
Koalicija na čelu sa HDZ-om osvojila je šest, koalicija na čelu sa SDP-om pet, a Hrvatski laburisti jedan od ukupno 12 mandata poslanika za Evropski parlament koje su u nedelju birali građani Hrvatske, pokazuju prvi nezvanični rezultati.
Na izbore je izašlo 745.000 od 3.588.127 glasača, ili 20,78 odsto upisanih birača, saopštio je predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Branko Hrvatin.
"Bilo je 706.366 ili 94,92 odsto važećih listića, dok je 37.816 bilo nevažećih", rekao je Hrvatin.
Na predstavljanju zvaničnih nepotpunih rezultata sa 96,43 odsto biračkih mjesta, najviše glasova - 233.227 ili 32,99 odsto osvojila je koalicija na čelu sa Hrvatskom demokratskom zajednicom, koalicija na čelu sa Socijaldemokratskom partijom dobila je 224.632 glasa ili 31,77 odsto, dok su Hrvatski laburisti dobili 40.632 ili 5,75 odsto glasova.
U DIK nisu službeno naveli koliko je mandata koja lista osvojila, ističući da će to biti kad se obrade podaci sa svih biračkih mjesta.
Prema projekcijama glasova, sa liste HDZ-a izabrano je šest poslanika - Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Štir, Ivana Maletić, Zdravka Bušić i Ruža Tomašić, šefica koalicionog partnera Hrvatske stranke prava - Ante Starčević.
Sa liste SDP-a, Hrvatske narodne stranke i Hrvatske stranke penzionera izabrano je pet poslanika - Tonino Picula, Biljana Borzan, Marino Baldini, Oleg Valjalo i Sandra Petrović Jakovina. Izabran je i laburista Nikola Vuljanić.
Hrvatin je naveo da su sve ostale liste od ukupno 28 koliko ih je izašlo na izbore imale manje od pet odsto glasova.
U Hrvatskoj su prvi puta birani poslanici za EP, a sprovode se jer zemlja 1. jula ulazi u Evropsku uniju. Naredne godine održaće se redovni izbori za EP, kao i u svim zemljama članicama EU.
Na ovim izborima cijela zemlja je bila jedna izborna jedinica, a svoje kandidate, ukupno 336, istaklo je 28 lista. Glasalo se na 6.614 biračkih mjesta u Hrvatskoj i 82 biračka mjesta u 51 zemlji u kojima žive hrvatski državljani.
Pravo glasa imalo je 3.738.708 birača sa prebivalištem u Hrvatskoj i 2.243 njih bez prebivališta u Hrvatskoj, što je 763.814 birača manje nego na evropskom referendumu u januaru 2012. godine. Neki birači naknadno su upisani u biračke spiskove.
Najslabiji odziv do sada na izborima u EP zabilježen je 2004. na prvim evropskim izborima u Slovačkoj, 16,96 odsto.
Prosjek na nivou EU na posljednjim izborima za EP 2009. godine iznosio je 43 odsto. Mandat poslanika u EP traje pet godina.
Hrvatski mediji uglavnom ocjenjuju da je razlog za malu izlaznost loša informisanost birača o evropskim izborima, ali i loš tajming za njihovo održavanje. Takođe se ocjenjuje da su rezultati, ali i izuzetno mala izlaznost poruka vladajućoj koaliciji i premijeru Zoranu Milanoviću, mjesec dana uoči lokalnih izbora.
Josipović: 'Maskenbal nam ne treba - interes za EU će rasti'
Odgovarajući na pitanja novinara o slabom odazivu birača, predsjednik Josipović je rekao da je izlazak na izbore dobrovoljan i svi oni koji su željeli da utiču na politiku u Evropi su to i učinili. Josipović je izrazio nadu da će do kraja glasanja podaci biti nešto drugačiji. Upitan o odgovornosti vlade u vezi s motivacijom birača, predsjednik Josipović je ocijenio da je to lična stvar učesnika u izbornom procesu.
Na pitanje kada bi mogao da bira, da li bi ponovo odvojio održavanja izbora za europarlament i lokalnih izbora Josipović je odgovorio - "Apsolutno".
"Mislim da nam maskenbal ne treba, vidjeli smo kakva je situacija u pogledu interesa za Evropsku uniju i izbore. Mislim da, gledajući u perspektivi taj interes može samo da raste i drago mi je da imamo realnu sliku", rekao je Josipović koji je u Koncertnoj dvorani 'Vatroslava Lisinskog' prisustvovao izvođenju opere 'Slavuj' Igora Stravinskog.
Bonus video:
