Svjedok odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, Momir Bulatović, osporavao je tvrdnju tužilaštva da je "krajnji cilj bosanskih Srba i srpskih vođa u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori bio da žive u jednoj državi".
"To je bilo početno stanje, mi smo svi živjeli u jednoj državi, ali je jedna grupa političkih misli i naroda htjela da se postojeće stanje zadrži, a druga je htjela rasprad Jugoslavije i samostalne države, i onda se otvorila Pandorina kutija", rekao je Bulatović u nastavku svedočenja u Haškom tribunalu.
U vrijeme raspada i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, Bulatović je bio predsjednik Crne Gore, a od 1998. do 2000. bio je predsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Najveći dio mandata crnogorskog predsjednika, Bulatović je, kao je istakao, proveo učestvujući na pregovorima i konferencijama na kojima je traženo mirovno rješenje za bivšu Jugoslaviju i za budućnost BiH.
Predsjednici nazivani "putujućim cirkusom"
"Pitanje rata je bilo prisutno u medijima prije njegovog izbijanja. Narod se bojao šta će se desiti kada se država raspadne"
"Nas šest predsjednika, pokušali smo da nađemo političko rješenje. Radili smo to pod pritiskom javnosti, a mediji su očekivali da ćemo naći rješenje da se spriječi rat. Pitanje rata je bilo prisutno u medijima prije njegovog izbijanja. Narod se bojao šta će se desiti kada se država raspadne", rekao je Bulatović, podsjetivši da su predsjednici u javnosti nazivani "putujućim cirkusom".
"Posljednji sastanak održan je u Stojičevcu kod Sarajeva, kada je od nas traženo da kažemo da li će biti rata. Slovenija je rekla da će napustititi državu, Tuđman je rekao da će je Hrvatska napustiti, jer ne može u njoj da ostane ako ode Slovenija. Najtragičnija ličnost je bio Alija Izetbegović, koji je upozorio da će buknuti rat u BiH, i da se već okupljaju naoružane grupe koje nisu pod kontrolom", podsjetio je Bulatović.
"Kad nema političkog rješenja, dolazi do ratnog sukoba. Haos se desio jer nije bilo političkog rješenja", zaključio je on.
Bulatović je izjavio da su "najveći problem i najveća krivica" u sukobima u bivšoj Jugosalviji bile "paravojne foramacije, čije djelovanje nije bilo moguće spriječiti".
"Problem sa njima je što ne možete da ih zaustavite. Zamislite jedan autobus pun naroužanih ljudi, potrebno vam je više snaga, njih ne može da ih zaustavi policajac na cesti", rekao je Bulatović, dok ga je unakrsno ispitivala tužilac Hildegard Uerc-Reclaf.
"Bilo je to vrijeme ludaka koje niste mogu da stavite ni u kakav okvir", rekao je Bulatović, odgovarajući na pitanje o pripadniku formacije Žute ose, "samozvanom pukovniku koji je sebe proglasio za šešeljevca, iako nije imao nikakve veze sa Šešeljem".
Podsjećan na izjave u dokumentarnom programu BBC "Smrt Jugoslavije"
Bulatović je podsjetio da se pitanjem teritorije bavila Međunarodna konferencija o budućnosti Jugoslavije
Bulatović je potvrdio da je dokument vjerodostojan i da su riječi generala Perišića tačno prenesene, ali da iz toga "nije uslijedila politička konstatacija o tome koliko teritorije bi Srbi trebalo da imaju u BiH".
Svjedok je podsjetio da su pitanjem teritorije bavila Međunarodna konferencija o budućnosti Jugoslavije, dok je Karadžić prigovorio na pitanje tužioca, zapitavši "kako može Bulatović da odgovara za Perišićeve komunističke poglede".
Tužilac je svjedoka podsjetila na njegovu izjavu u dokumentarnom programu BBC, "Smrt Jugoslavije", kada je on opisao odlazak na Pale i rekao da je put bio "interesantan i težak, jer smo i sami mogli da vidimo šta znači rat, znali smo da selo koje je razoreno mora da je bilo muslimansko, sve je bilo razoreno, a poslije bismo naišli na normalno selo, gdje su djeca išla u školu i ne može se ni zamislitii da je to ratna zona".
Bulatović je rekao da je rat u Bosni bio "jednako nepravedan prema svima".
"Mi smo prošli kroz teritoriju koja je bila pod kontrolom Srba, ali je tako bilo i sa druge strane i to je bilo tragično", izjavio je Bulatović.
Bonus video:
