"Srbija se, čini se, vratila u devedesete godine. Ponovo su na meti 'izdajnici i strani plaćenici'. Desničari otvoreno prijete i zahtijevaju hapšenja, a vlasti mlako reaguju. Prizori iz devedesetih vraćaju se na srbijanske ulice. Plakati, koji zapravo predstavljaju potjernice čija su meta mediji, nevladine organizacije, ali su i pojedini opozicioni političari, postali svakodnevica širom Srbije", navodi se u uvodu analize posljednjih događaja u Srbiji Dojče Velea.
Posljednju akciju lijepljenja plakata na kojima je popis takozvanih "stranih agenata" preduzela je organizacija "Naši". Na popisu je desetak medija i više nevladinih organizacija (NVO): B92, Danas, Vreme, Republika, NUNS, i Peščanik od medija, kao i nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Yucom, Helsinški odbor za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava, Fondacija Egzit, Autonomni ženski centar, Rekonstrukcija ženski fond, Beogradski centar za ljudska prava, Amnesty international, Građanske inicijative, Kvirija centar, Gej strejt alijansa i Dokunino.
Pitanje koje se postavlja je zašto su desničarske i kvazi-patriotske organizacije baš sada krenule u čitavu kampanju potrage za 'stranim plaćenicima?
Maja Mićić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava ocjenjuje za Dojče Vele da je organizacija "Naši" prilično osokoljena nakon odluke Ustavnog suda Srbije, koji je odbio zahtjev za zabranom te organizacije.
Novinar nedjeljnika "Vreme" Teofil Pančić kaže da se "Naši" i slične organizacije osjećaju ohrabreno političkim promjenama u Srbiji:
"Mi smo dobili jednu vlast koja je deklarativno proevropska i sve to po redu, ali ipak znamo i kakva je njena prošlost. A znamo i to da ta njena prošlost nije baš sasvim prošlost nego da ona povremeno izbije na površinu i sada. I dobro znamo da su neki njeni prirodni ideološki saveznici zapravo oni koji se nalaze još desnije od nje", kaže Pančić.
Bonus video:
