Identitet optuženog hrvatsko državno tužilaštvo u saopštenju objavljenom na internet sajtu nije otkrilo, dok hrvatski mediji javljaju da je riječ o Srboljubu Zdravkoviću, državljaninu Srbije.
Njega terete da je počinio ratni zločin protiv civila jer je kao komandant 3. motorizovanog bataljona 5. motorizovane brigade JNA, nakon što je njegova jedinica okupirala Ćilipe, naredio da se zapale Ćilipi pri čemu je 90 porodičnih kuća, privrednih i drugih javnih objekata od 5. do 7. oktobra 1991. potpuno uništeno.
Pozivajući se na podatke srpskog Helsinškog odbora za ljudska prava o ratnim događanjima oko Dubrovnika, neki hrvatski mediji objavili su da je Srboljub Zdravković predvodio okupaciju Mokošice, komandovao snagama na Osojniku, a u dokumentarnoj seriji RTCG o "ratu za mir" snimljen je kako se hvali zauzimanjem Cavtata i Ćilipa gdje otvoreno priznaje da je on "sve to spalio", pravdavajući se da se iz Ćilipa pucalo na njegove vojnike, prenosi HINA.
Dubrovnik danas obilježava "Dan dubrovačkih branitelja", sjećanje na 6. decembar 1991. kada je doživio najteža razaranja tokom srpsko-crnogorske agresije. U cjelodnevnom bombardovanju grada poginulo je 19 ljudi, a ranjeno 60. Najteže je stradalo istorijsko jezgro Dubrovnika, u kojoj je devet palata u potpunosti izgorjelo, a 461 zgrada je pretrpjela teža oštećenja.
Osim najnovije optužnice zbog spaljivanja Ćilipa, hrvatsko državno tužilaštvo (DORH) je objavilo i kraći pregled sudskih postupaka koji se u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili na Haškom sudu vode zbog ratnih zločina na dubrovačkom području.
Zbog granatiranja dubrovačkog Starog grada sud u Hagu je na sedam godina zatvora 2003. osuđen bivši zapovjednik 9. vojnopomorskog sektora Jugoslavenske ratne mornarice admiral Miodrag Jokić koji je priznao krivicu. Njegov zapovjednik Pavle Strugar, koji je vodio napad na dubrovačko područje, je prvo osuđen na osam godina, pa mu je u žalbenom postupku 2008. kazna smanjena na sedam i po godina zatvora.
I pokojni predsjednik Srbija, Slobodan Milošević, bio je, između ostalih, optužen za napad na Dubrovnik i okolinu s ciljem da ih pripoji Crnoj Gori. U haškoj optužnici bilo je navedeno da su u granatiranjima poginula 43 civila i da je na područje starog dubrovačkog jezgra pod zaštitom UNESCO-a palo oko 1.000 granata. Miloševića su teretili i za okupaciju Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika i za sistematsku pljačku tih područja, piše HINA.
Haški sud je Srbiji 2005. ustupio predmet protiv kapetana JNA Vladimira Kovačevića zvanog Rambo kojeg su teretili da je kao komandant 3. bataljona 472. motorizovane (trebinjske) brigade ne samo naredio granatiranje Dubrovnika već je i lično u tome direktno učestvovao ispalivši više projektila.
U Crnoj Gori se, vodi postupak protiv šestorice optuženih za ratne zločine u logoru Morinj kod Kotora. Prvostepenom presudom Mlađen Govedarica, Zlatko Tarle, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić i Ivo Menzalin proglašeni su krivima i osuđeni ukupno na 16 i po godina zatvora, ali je apelacioni sud ukinuo tu presudu i naložio novo suđenje koje još traje.
U Hrvatskoj je, 1994. punomoćno na deset godina zatvora osuđen zamjenik Vladimira Kovačevića-Ramba, Ž.S., 2008. podignuta je optužnica protiv ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića, a godinu kasnije i protiv desetorice visokih oficira bivše JNA - Strugara, Jokića i Kovačevića, dvojice generala Jevrema Cokića i Mila Ružinovskog i još petorice. U 2010. je zbog granatiranja od Prevlake do Stona optužen zapovjednik "Hercegovačkog korpusa" vojske Republike Srpske Radovan Grubač.
Zbog zločina u logoru Bileća 2001. je na 14 godina zatvora osuđen Branko Ljubišić, zapovjednik logora u kojem je 1992. bilo najmanje 120 zarobljenika s dubrovačkog područja.
Galerija
Bonus video:
