Vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković u ponedjeljak će se, kako je sam saopštio javnosti, odazvati pozivu za saslušanje u MUP-u, a srpska policija se još nije oglasila, niti saopštila zbog čega i u kom svojstvu će ga ispitati - kao građanina ili u svojstvu osumnjičenog.
U Tužilastvu takođe nisu danas željeli da se oglašavaju tim povodom.
Premijer i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je prije desetak dana, odgovarajući na pitanja novinara, da će i protiv vlasnika kompanije Delta biti pokrenuta istraga, ako za to bude razloga i dokaza za krivična djela.
Mediji u Srbiji Miškovića su godinama unazad označavali kao kontroverznog biznismena i povezivali sa brojnim korupcionaškim aferama, spornim privatizacijama i drugim malverzacijama.
Ovih dana u štampi su se pojavile špekulacije da se istražuju tri slučaja sa kojima bi Miškovićevo ime moglo da bude povezano i da su u tu istragu, pored domaćih istražitelja, uključeni i eksperti iz Austrije i Holandije.
Prvi dio istrage odnosi se, prema pisanju medija, na pet miliona eura koje je odbjegli narko bos Darko Šarić navodno u gotovini pozajmio Miškovićevom sinu Marku. Kasnije mu je taj dug vraćen preko računa pod formom plaćanja navodnih konsalting usluga za ispitivanje tržišta u Crnoj Gori.
Drugi je vezan za ulogu Šarića u gradnji Belvila i radu Miškovićeve kompanije Delta real, a prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je, gostujući u emisiji televizije B92 "Utisak nedjelje", rekao da se ispituje nekoliko predmeta u kojima se pominje Mišković, među kojima i "Del Real".
"Ti predmeti se rade, kad budu zatvoreni - baš me briga da li se neko preziva Mišković, Vučić, Bećković ili bilo kako", rekao je Vučić, navodeći da mu Mišković nikada nije ništa na žao uradio i da nema nikakvih ličnih razloga u tom slučaju.
Treći dio istrage ispituje, kako pišu mediji, poslove Miškovićevog sina i vlasnika "Nibens grupe" Mila Đuraškovića sa Šarićima preko Preduzeća za puteve Beograd, jer je konzorcijum na čijem je čelu Mišković kupio je prije sedam godina 70 odsto tog društvenog preduzeća koje posluje u sastavu Ninbens grupe.
Miroslav Mišković se, inače prema dokumentima objavljenim na "Vikiliksu" , našao u depeši od 27. jula 2007. godine bivšeg američkog ambasadora u Beogradu Majkla Polta. Polt je poslao u Sjedinjene Američke Države, pod oznakom "tajno" depešu, u kojoj je naveo da je Mišković najbogatiji čovjek u Srbiji, čije bogatstvo iznosi više od jedne milijarde.
" Mi sada imamo čvrste dokaze da se Mišković nečuveno obogatio putem korupcije, koja je imala ozbiljan negativan uticaj na američke nacionalne interese", rečeno je u tom dokumentu, uz komentare tipa da je Miškovićevo bogatstvo nastalo na leđima srpskog naroda, koji se borio za goli život kroz sankcije, hiperinflaciju, a da je on sve to iskoristio i prikupljao bogatstvo na patnji naroda.
U tom dokumetu takođe se navodi da je Ambasada SAD dobila dokaze da je Mišković imao direktnu korist od korupcije, kao i da su mu u tome pomagali ljudi iz tadašnje vlasti na čelu sa Slobodanom Miloševićem.
Početak njegovog bogaćenja vezuje se za povlašćeni položaj u odnosu na ostale firme prilikom carinjenja robe, tako što je svoju robu direktno distribuirao u Beograd, dok je roba ostalih morala da prođe punu carinsku kontrolu.
Miškoviću je bilo dozvoljeno da svoju robu drži u skladištu, čime je na tržište izlazio samo parcijalno, kada je u nekom momentu trebalo zadovoljiti tržište.
U depeši od 4. aprila 2008. godine, objavljenoj na Vikiliksu navedeno je da je Mišković tajkun koji sa ostalim tajkunima u Srbiji igra veoma važnu ulogu u finansiranju političkih partija i njihovih kampanja kako bi te stranke ostale na vlasti.
Tadašnja depeša Ambasade u SAD donosi i to da će takvo miješanje, kako je navedeno u depeši, imati dalekosežne posljedice po Srbiju, jer će to biti jedna od važnijih stvari koja će Srbiju usporavati na putu ka ulasku u Evropsku uniju.
Mišković se prije dvije godine razišao a potom podnio i krivičnu prijavu protiv svoje dugogodišnje saradnice Milke Forcan zbog navodno neraščišćenih vlasničkih odnosa u "Delta Maksiju", ali i poslovnih poteza koje je ona povukla u "Jugohemiji".
Nekoliko dana kasnije, Forcan je tužila Miškovića i odbacila optužbe da je otuđila imovinu Jugohemije. Istovremeno, porodica Forcan je blokirala prodaju Delta Maksija, koja je kasnije ipak realizovana.
Mišković je početkom 2001. godine bio žrtva otmice pripadnika zemunskog klana 9. aprila 2001, koja se po njega srećno završila nakon 16 sati, jer je Narodna banka Jugoslavije istog dana ( prema "Politici" od 4. jula 2004.) elektronskim putem uplatila sedam miliona njemačkih maraka otkupnine, na anonimni račun jedne švajcarske banke, pa je on pušten, poslije ponoći, negdje u centru Beograda.
Kasnije je oprezno izjavio da su otmičari prema njemu korektno postupali, ali da ne može da ih prepozna.
Ubrzo su otmičari - ubijeni Dušan Spasojević i drugi zemunci - uhapšeni u Francuskoj, izručeni Srbiji, ali su u nedostatku dokaza bili pušteni na slobodu krajem 2001. Sedam zemunaca je ipak prije dvije godine pravosnažno osuđeno zbog te otmice i naloženo im je da Miškoviću vrate sav novac sa zateznim kamatama.
Nedavno se, poslije pisanja pojedinih tabloida, povukao iz vlasništva u listu Pres, a u saopštenju za javnost pružio punu podršku Vladi Srbije i njenim političkim činiocima.
On je takođe podsjetio da je ta kompanija jedan od najvećih pokretača srpske privrede, da sa 7.700 zaposlenih predstavlja jedan od najvećih poslovnih sistema u Srbiji i da je u Srbiju doveo kompanija kao što su Banka Inteza, Đenerali, a odnedavno i Deleze grupu.
Galerija
Bonus video:
