Dubrovačka Republika je bila ukliještena između dvije velesile – Mletačke Republike i Otomanskog carstva.
„Venecija je bila zakleti neprijatelj Dubrovnika“, kaže hrvatski istoričar Niko Kapetanić.
Međutim, ova mala pomorska republika, čiji se stari grad nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koji je magnet za turiste, bio je puno vještiji u diplomatiji nego u ratovanju.
Tako je Dubrovnik, navodi britanska agencija Rojters, 1699. dozvolio Turcima da zauzmu koridor od 20 kilometara jadranske obale, čime su se Dubrovčani oslobodili opasnosti da ih Mletačka Republika okruži i odvoji od zaleđa.
Dogovor koji je služio kao zaštita Dubrovnika dok ga nije osvojiio Napoleon početkom 19. vijeka, ponovo progoni Hrvatsku dok se ona priprema za ulazak u Evropsku uniju u julu naredne godine, ocjenjuje Rojters.
Taj kratki dio obale je pripao današnjoj Bosni kao jedini izlaz na more, čime je Hrvatska podijeljena na dva dijela.
Od jula će turisti i kamiondžije morati da prelaze spoljašnje granice EU da bi ušli iz jednog dijela Hrvatske u drugi. Moraće dva puta da prolaze duge i skupe redove i stroge carinske kontrole na potezu od 20 kilometara.
Pitanje kako premostiti Neum, možda bukvalno, postalo je predmet žučne rasprave, koja potpaljuje nacionalističke strasti.
To je prava slika problema i sporova koje će EU „uvesti“ ako nastavi širenje na države bivše Jugoslavije, ističe Rojters.
Pod pritiskom EU da nađe rješenje, Hrvatska je ponovo aktuelizovala predlog da izgradi most do Pelješca dug 2.400 metara po cijeni od 250 miliona eura, koji bi povezivao Dubrovnik sa ostatkom države, pri čemu se ne bi moralo prolaziti kroz Bosnu.
Izgradnja bi trajala nekoliko godina. Međutim, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kaže da je to „istorijska i nacionalna obaveza“ Hrvatske.
Bosna kaže da most predstavlja prijetnju njenom izlazu na more i preferira zatvoreni putni koridor kroz zaleđe Neuma, što je opcija koju razmatra i Hrvatska.
EU će na razgovorima sa hrvatskim i bosanskim liderima u Briselu ovog mjeseca insistirati na napretku.
„Mislim da je most bolje i racionalnije rješenje, pod uslovom da novac za njegovu izgradnu dobijemo iz strukturnih fondova EU. Hrvatska nema toliko novca u svom budžetu“
Ona takođe traži dogovor između Hrvatske i Slovenije, koja prijeti da će blokirati članstvo Zagreba zbog spora oko duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama.
U međuvremenu, u Neumu raste nervoza.
Gradonačelnik Živko Matuško kaže da Neum nema šta da izgubi ulaskom Hrvatske u EU i eventualno Šengensku zonu.
Međutim, stanovništvo brine da će most praktično ostaviti taj grad bez vitalnog protoka saobraćaja.
„Nikako nije u interesu naroda Neuma da ga zaobilaze“, kaže Ivan Kuzman (47), vlasnik hotela „Kuzman“ i supermarketa u Neumu.
Rojters ocjenjuje da je ironija što većinu od 3.500 stanovnika čine Hrvati.
Konstatuje da mnogi bosanski Hrvati Hrvatsku vide kao svoju pravu domovinu, što se ogleda u činjenici da se ne popravlja vijugavi put koji povezuje Neum sa unutrašnjošću Bosne.
Razvoj Bosne je i dalje talac etničkih sukoba oko vlasti i prošlosti i Sarajevo nije čak ni osnovalo ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, što znači da će bosanski proizvođači mliječnih proizvoda od naredne godine izgubiti svoje glavno izvozno tržište u Hrvatskoj.
Nedaleko od Neuma, na teritoriji Hrvatske, nalazi se dizalica na obali gdje je prethodna hrvatska vlada počela da gradi most, ali je odustala od tog projekta kada su presušila sredstva tokom globalne krize.
Bez mosta, „Dubrovnik bi imao status ostrva“, rekao je istoričar Kapetanić.
Sporna ostrvca
Ako insistira na mostu, smatra Bosna, Hrvatska prvo mora formalno predati kontrolu nad nenaseljenim ostrvima Mali i Veliki Školj i vrha poluostrva Klek, koje Sarajevo smatra svojim.
„Ne možete graditi ništa a da se prvo ne raščisti šta je čije“, izjavio je za Rojters bosanski ministar komunikacija i saobraćaja Damir Hadžić. Sa više od hiljadu ostrva i deset miliona turista koji je posjete svake godine, te željom da riješi to pitanje i izdejstvuje sredstva EU za most, Hrvatska je poslala signal da će pristati na zahtjev Bosne. Međutim, Zagreb je suočen je sa otporom Dubrovnika.
„Ta dva ostrva su pripadala Dubrovačkoj Republici“, rekao je Dobroslavić Rojtersu. „Nije ih dala Otomanskom carstvu, to je sigurno.“ Hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić odbacuje takve argumente. „To je pitanje koje se može i koje će biti riješeno“, kazala je za britansku agenciju.
„Mislim da je most bolje i racionalnije rješenje, pod uslovom da novac za njegovu izgradnu dobijemo iz strukturnih fondova EU. Hrvatska nema toliko novca u svom budžetu.“
Galerija
Bonus video:
