Jugoistočna Evropa suočava se sa novom krizom u snabdijevanju strujom, a ona je rezultat gotovo dvogodišnjeg sušnog perioda, piše hrvatski Business.
Ljetni rast potrošnje za sada se, kako se navodi, uspješno pokriva uvozom energije iz Slovenije, Mađarske i manjim dijelom iz Bugarske.
Ipak, nastavi li se sušni period, porašće brige jer bi se zbog niskog vodostaja rijeka i akumulacija, regija na jesen i u zimu mogla suočiti sa ozbiljnim problemima u redovnom snabdijevanju električnom energijom.
Trgovci kažu da će nastavak suše neizbježno rezultirati rastom cijena struje na regionalnom i međunarodnom tržištu, što će dodatno opteretiti državne elektroprivrede koje će morati uvoziti struju.
Koliko je ozbiljna situacija postalo je jasno prošle sedmice kada se rumunska Hidroelectrica, inače jedan od najvećih regionalnih izvoznika energije, zbog niskog vodostaja u hidroakumulacijama pozvala na višu silu i otkazala sve ugovorene prodaje namijenjene izvozu.
Balkan dodatno opterećuje rekordno nizak vodostaj Dunava, a i ostali veći vodotokovi u regiji suočavaju se sa izrazito negativnim hidrološkim procjenama.
Balkan dodatno opterećuje rekordno nizak vodostaj Dunava, a i ostali veći vodotokovi u regiji suočavaju se sa izrazito negativnim hidrološkim procjenama
U HEP-u do kraja godine očekuju smanjenje od osam odsto, a povećanje uvoza električne energije 9,5 odsto više od plana.
S obzirom na ekstremnu sušu, dodatne količine nabavljaju se na berzama električne energije, na tzv. spot tržištu, po znatno višim cijenama koje u posljednje vrijeme dostižu i 60 eura za megavat sat (mWh).
U Albaniji je ČEZ 6. avgusta potvrdio da je gotovo učetvorostručio uvoz električne energije, sa 100 gigavat sat (gWh) uvezenih u julu, na 350 gWh mjesečno.
"Odluka o povećanju uvoza potez je koji su ČEZ i Albanija preduzeli radi stabilizovanja energetske situacije u zemlji“, navodi se u saopštenju ČEZ Shperndarje.
"Naša kompanija iz Praga odlučila je da osigura veću svotu novca za nabavku energije kako bi osigurala nesmetano snabdijevanje potrošača u Albaniji u narednim mjesecima".
ČEZ je objasnio da je cilj odluke o većoj kupovini čuvanje akumulacija za jesen i zimu.
Sredinom jula Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, takođe jedan od vodećih regionalnih izvoznika energije, saopštila je da je proizvodnja iz hidroelektrana u ovoj godini niža čak 42 odsto od 3,28 hiljada gWh, koliko je bilo u planu.
Ovo ljeto što se tiče padavina čak nešto gore od ljeta prošle godine, posebno kada se uzme u obzir da su vodostaji u akumulacijama već bili na niskom nivou
Glavni direktor EP BiH, Elvedin Grabovica kazao je da se očekuje da će ukupna proizvodnja EP BiH u ovoj biti 20 odsto niža od proizvodnje u prošloj dijelom zbog remonta postrojenja u termoelektrani Tuzla, a najviše zbog produženog sušnog perioda.
BiH je jedini izvoznik struje na zapadnom Balkanu, a čak 40 odsto energije proizvodi u hidroelektranama.
Trgovci električnom energijom ističu da bi i uz obilne snježne padavine početkom godine bile potrebne izuzetno velike padavine da bi se vodostaj u akumulacijama vratio na normalan nivo.
"Ovo ljeto što se tiče padavina čak nešto gore od ljeta prošle godine, posebno kada se uzme u obzir da su vodostaji u akumulacijama već bili na niskom nivou“, rekao je Mladen Apostolović iz EFT Group.
Dodatno je, kako je kazao, opterećenje remont znatnog broja termoenergetskih objekata u regiji, što je u drugom kvartalu godine rezultiralo većom proizvodnjom hidroenergetskih objekata i dodatnim pražnjenjem akumulacija.
Analitičari su složni u procjeni da će se balkanske zemlje suočiti sa ozbiljnim problemom u osiguranju dovoljno energije za sezonu grijanja izostanu li velike padavine u četvrtom kvartalu godine
Ukupna proizvodnja energije u prvih šest mjeseci ove godine u regiji je, kako je dodao, 16 odsto manja nego prošle godine, a u BiH je manja čak 50 odsto u odnosu na višegodišnji prosjek.
Analitičari su složni u procjeni da će se balkanske zemlje suočiti sa ozbiljnim problemom u osiguranju dovoljno energije za sezonu grijanja izostanu li velike padavine u četvrtom kvartalu godine.
Normalno snabdijevanje će u tom slučaju gotovo isključivo zavisiti od pouzdanosti rada velikih termoelektrana u regiji.
Elektroprivreda Srbije nedavno je objavila da im je zbog remonta izvan pogona 1,2 hiljade MW kapaciteta (TENT A5, TENT B1 i Kostolac B2) i da je planirano da se ti blokovi vrate na mrežu tokom sezone grijanja, tek krajem oktobra ili početkom novembra.
"Zato sam siguran da će se regionalne elektroprivrede dobro pripremiti i pravovremeno osigurati dovoljne količine energije radi osiguranja sopstvenih sistema u slučaju potencijalno kritičnih situacija”, zaključio je Apostolović.
Bonus video:
