Kako kaže Zoran Ašanin, v.d. predsjednika udruženja Golootočkih žrtava , spremni su da idu i do Suda za ljudska prava u Strazburu. Udruženje, inače, okuplja 570 sudski rehabilitovanih golootočana, odonosno njihovih potomaka.
"Živih golootočana je veoma malo, svega 200-300. Ostatak čine njihove porodice, nasljednici. Prosječno vrijeme boravka na Golom otoku bilo je oko tri godine, što je 1.095 dana ", kaže Ašanin.
Kada se, dakle, pomnoži vrijeme provedeno na Golom otoku, sa brojem ljudi koji traži odštetu i sa 750 eura po danu, dolazi se do sume od 468.112.500 eura, koliko bi država morala da im isplati ukoliko izgubi spor u Strazburu.
Ašanin podsjeća da je njihov prvi predlog državi bio da im se isplati po 100 eura po danu provedenom na Golom otoku, plus plate koje su izgubili tokom boravka u zatvoru, ali su od državne komisije na kraju dobili odgovor da mogu da dobiju svega 700 dinara( oko 7 eura) po danu.
" Država je bila obavezna da ponudi bar 3.000 dinara po danu, koliko košta jedan zatvorski dan. Ova ponuda je čista uvreda", dodaje Ašanin.
Homen: Ko neće ponuđenu odštetu, neka tuži
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, Slobodan Homen, složio se ranije da su naknade od 700 dinara po danu male za sve što su ti ljudi preživjeli, ali i da je isplata u visini prosječnih naknada u Hrvatskoj i Sloveniji u skladu s realnim mogućnostima budžeta. Uz to, kako je rekao, niko ne mora da prihvati ponuđenu naknadu, već može i da tuži državu i pokuša da dobije više preko suda.
Inače, Hrvatska je svoje građane koji su bili zatvoreni na Golom otoku obeštetila još početkom devedesetih godina, a Slovenija 1996. godine.
Galerija
Bonus video:
