Poražen na izborima za predsjednika Srbije, lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadić se pojavio kao mogući kandidat za jaču funkciju premijera.
Pošto će lider Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić sjesti u predsjedničku fotelju, DS nastoji da zadrži kontrolu nad vladom u novoj koaliciji sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS) Ivice Dačića.
Nakon Nikolićeve iznenadne pobjede, ishod koalicionih pregovora je potpuno neizvjestan i do formiranja vlade bi mogli proći mjeseci.
Nikolićevi naprednjaci su osvoji tijesnu pobjedu na izborima 6.maja, ali im je izmakla većina od 126 mjesta u parlamentu.
Miloševićeva ministarka dobija mandat
Očekuje se da Nikolić mandat za sastavljanje vlade prvo povjeri partijskoj koleginici Jorgovanki Tabaković, koja je bila ministarka za privatizaciju za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, kada je NATO bombardovao Srbiju 1999.
Prema očekivanju analitičara, Nikolić će pokušati da navede Dačića da prekrši dogovor koji je u načelu postigao sa demokratama uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju.
Socijalisti kažu da taj dogovor i dalje stoji, a beogradski mediji su objavili da je vrh DS-a na sastanku u ponedjeljak veče tražio od Tadića da bude predsjednik buduće vlade Srbije.
„Blic“ je, pozivajući se na izvore u vrhu stranke, prenio da je on na to pristao.
Prema pisanju „Blica“, Tadićeva izjava data u izbornoj noći da neće biti premijer bila je iznenađenje i u samoj DS i data je u „pregrijanoj atmosferi šoka zbog neočekivanog poraza“.
„To bi bilo dobro za državu i on bi bio protivteža Nikoliću,“ izjavio je za Rojters visoki funkcioner DS-a, koji je želio da ostane anoniman.
Dačić: Za sada nema prihvatljivog predloga
Nakon što su objavljeni rezultati parlamentarnih izbora, na kojima je SPS ostvario veliki uspjeh, Dačić je najavio da će upravo on biti novi premijer Srbije.
On je izjavio da Koalicija SPS-PUPS-JS ni sa kim nije postigla bilo kakav dogovor o parlamentarnoj većini, jer niti je DS, niti SNS ili bilo koja druga stranka uputila toj koaliciji bilo kakav predlog o formiranju vlade.
„Nikakvi dogovori nisu postignuti ni sa kim, ni o parlamentarnoj većini, niti o personalnim pitanjima“, rekao je Dačić Tanjugu. On je podsjetio da je više puta, i prije i posle izbora, rekao da je za koaliciju oko socijalista najbitnije pitanje - ko ulazi u vladu i koja je politika te vlade. „Za sada ne postoji bilo koji predlog koji bi bio prihvatljiv za našu koaliciju“, istakao je Dačić.
On je podsjetio, takođe, da se protivio istovremenom održavanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora, jer to može dovesti do političke nestabilnosti u zemlji.
„Želim da javnost jasno zna da, osim načelnog dogovora sa Borisom Tadićem i njegovom koalicijom prije drugog kruga izbora ( 8. maja) o zajedničkom radu na formiranju parlamentarne većine, nikakvih daljih konkretnih razgovora nije bilo na tu temu“, rekao je Dačić.
Ne smeta ni Đilas
Potpredsjednica SPS Dijana Vukomanović izjavila je ranije da toj stranci „ne smeta“ da na mjestu premijera budu lider DS Boris Tadić ili njegov zamjenik Dragan Đilas.
Prema ustavu, premijer ima veća ovlašćenja od predsjednika, ali šef države mora da proglasi sve zakone koje donese skupština. Predsjednik ima pravo da vrati zakon skupštini na ponovno razmatranje, ali tu ipak posljednju riječ ima skupština - ako se opet izglasa zakon, predsjednik više ne može da ga vrati.
Nikolićeva pobjeda je primljena s oprezom u Evropi i regionu, zbog njegove ultranacionalističke prošlosti i zalaganja za tješnje veze sa Rusijom.
Međutim, u prvim komentarima o svojoj pobjedi, Nikolić je obećao da Srbija „neće skrenuti sa svog evropskog puta“ i da želi da razovara sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Kohabitacija bi usporila reforme
„Blic“ navodi da su pred Srbijom dva moguća scenarija: ili kohabitacija (situacija u kojoj su predsjednik i premijer iz suprotstavljenih stranaka) koja bi podrazumijevala dogovor o vladi između DS i SPS ili, s druge strane, da socijalisti pređu preko dogovora koji imaju sa demokratama i formiraju vlast sa SNS.
Srbija je već imala slučaj kohabitacije kada je Tadić bio predsjednik, a Vojislav Koštunica na čelu vlade. „Kohabitacija će za Nikolića imati jednake posljedice kao i za Tadića kada je Koštunica bio premijer. Dakle, njegova ovlašćenja bila bi svedena na ustavni okvir.
I u tom slučaju, ova pobjeda Tomislava Nikolića bila bi ozbiljna, ali može da bude i Pirova. Nikolić onda ne bi imao beneficije koje bi imao u slučaju da SNS formira vladu - izjavio je za „Blic“ Đorđe Vuković iz Centra za slobodne izbore i demokratiju.
Rojters ocjenjuje da bi kohabitacija između Nikolića kao predsjednika i demokrata na čelu vlade mogla usporiti reforme koji su Srbiji neophodne da bi napredovala na putu ka Evropskoj uniji. Ukoliko ne dođe do kohabitacije, već vladu formira SNS uz podršku SPS, pozicija Tomislava Nikolića biće daleko jača, piše „Blic“.
Tako bi nastala situacija kakvu je Srbija imala prethodne četiri godine - predsjednik Republike bio bi istovremeno iz najjače stranke u vlasti i stožera vladajuće koalicije i imao bi daleko veći kolač da zadovolji apetite široke koalicije.
Tanjug je naveo primjere kohabitacije iz savremene evropske političke istorije. Francuska je u posljednje tri decenije imala tri kohabitacije: Miteran-Širak, Miteran-Baladur i Miteran-Žospen.
U Ukrajini su 2006. i 2007. vlast zajednički obavljali oštro suprotstavljeni predsjednik i premijer Viktor Juščenko i Viktor Janukovič. Neka vrsta kohabitacije postojala je i u Hrvatskoj kada su predsjedničke funkcije obavljali lijevo orijentisani Stjepan Mesić i Ivo Josipović, dok su na premijerskoj funkciji bili desničari Ivo Sanader i Jadranka Kosor.
Galerija
Bonus video:
