Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović rekao je danas na komemoraciji u Jasenovcu da se ne smiju zaboraviti niti negirati zločini počinjeni u njemu.
"Zaborav i negiranje su najveće opasnosti za demokratiju, slobodu i ljudskost, i zato ne smijemo dopustiti da se zaboravi ono što je bilo u Jasenovcu", kazao je Josipović na komemoraciji u Spomen području Jasenovac, kojoj je prisustvovao čitav državni vrh Hrvatske.
On je upozorio da u školskim udžbenicima u Hrvatskoj nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu.Prema njegovim riječima, iz tragičnih događaja kao što je Jasenovac često ništa nije naučeno, pa se iznova javljaju pokreti koji bi opet pogazili ljudskost, slobodu i demokratiju.
Predsjednik Hrvatske je, međutim, dodao da u Hrvatskoj ima "dovoljno pameti i razuma" i da nikada više neće proći fašističke, nacističke i ustaške ideje.
80 hiljada žrtavaPremijer Zoran Milanović upozorio je da se u Jasenovcu zločin nije događao na mah, kao trenutna mržnja, već da je to bio dugotrajan proces i da se ubijalo planski.On je dodao da treba otvoreno reći da su u Jasenovcu najviše stradali Srbi, a zatim i Jevreji, Romi i Hrvati antifašisti."Jedina zastava pod koju treba da stanemo je ona demokratske, slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva, zajednice svih onih koji u njoj žele da žive", poručio je Milanović.Predsjednik Sabora Boris Šprem poručio je da niko ne može da osporava žrtve jasenovačkog logora smrti, o čemu najbolje govore podaci o više od 80 hiljada ubijenih, među kojima oko 20 hiljada djece.Na dan proboja Jasenovca, 22. aprila 1945. godine, u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 zatvorenik.
Oko ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac i dalje se vode polemike, pa broj ubijenih varira od nekoliko desetina hiljada do čak milion žrtava
Ostali koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno sa logorskim objektima.Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora u mjestu Jasenovac, Kožare, gdje je od 167 zatvorenika njih 11 preživjelo proboj.U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.Prema najnovijim podacima Spomen područja Jasenovac, do sada su prikupljena imena i podaci za oko 82 hiljada žrtava. Oko ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac i dalje se vode polemike, pa broj ubijenih varira od nekoliko desetina hiljada do čak milion žrtava.
Bonus video:
