U najvećem štrajku slovenačkog javnog sektora u posljednjih 20 godina, oko 80 hiljada prosvjetnih radnika, ljekara, policajaca i ostalih, protestovalo je zbog planiranog smanjenja zarada u cilju obuzdavanja deficita budžeta.
Štrajk je zatvorio škole, vrtiće, bibiloteke i druge javne institucije u najnovijem znaku nezadovoljstva naroda širom 17-člane eurozone zbog drastičnoh kresanja troškova kao mjere protiv krize suverenog duga.
Suočena sa novom recesijom, vlada desnog centra premijera Janeza Janše planira da smanji deficit budžeta sa 6,4 odsto 2011. godine na 3,5 odsto ove godine, pri čemu će zarade i druga primanja u javnom sektoru snositi najveći teret stezanja kaiša.
Janša, koji je preuzeo vlast u februaru, upozorio je u utorak da je ekonomija države "na ivici".
Janša, koji je preuzeo vlast u februaru, upozorio je u utorak da je ekonomija države "na ivici"
Poručio je da će vlada nastaviti da pregovara sa sindikatima, ali da nisu moguće veće promjene njegovog plana da zarade zaposlenih u javnom sektoru smanji za oko 7,5 odsto od jula.
Protesti su u podne održani u svim većim gradovima, uključujući Ljubljanu, gdje su neki nosili transparente sa porukama „Spasavate državu, a uništavate narod“ i „Sačuvajmo socijalnu državu za našu djecu“, prenijela je agencija Rojters.
„Ne želimo brutalni kapitalizam koji sa sobom ostavlja leševe, nezaposlene i sirotinju“, rekao je ispred zgrade vlade predsjednik konfederacije sindikata javnog sektora Branimir Štrukelj.
Štrajk je zatvorio škole, vrtiće, bibiloteke i druge javne institucije
Parlament bi sljedeće nedjelje trebalo da raspravlja o mjerama štednje.
Slovenija je 2007. godine imala najbrže rastuću ekonomiju u eurozoni, ali je žestoko pogođena globalnom krizom zbog zavisnosti od izvoza, podsjeća Rojters.
Ekonomija je doživjela pad od 8 odsto 2009. godine, da bi nakon blagog oporavka 2010., prošle godine ponovo upala u recesiju.
Njen BDP je opao za 0,2 odsto, a za ovu godinu je prognoziran dodatni pad od 0,9 odsto usljed smanjenja izvoza i slabe domaće potrošnje.
Iznos duga je skočio na 47,6 odsto bruto BDP 2011. sa 21,9 odsto 2008. godine zbog smanjenja prihoda od poreza i velike vladine potrošnje.
Galerija
Bonus video:
