Filmski reditelj Emir Kusturica, koji je svoje najvažnije i najuspješnije filmove vezao za Sarajevo, pokušava da obnovi komunikaciju s ljudima u svom rodnom gradu, ali taj pokušaj nailazi na različita reagovanja uz podsjećanja na sve kontroverze koje su pratile njegov odnos prema ratu u Bosni i Herecegovini.
"Vucibatina i mrcina", "zlonamjerni falsifikator", "lažov", samo su neki od epiteta kojima su Kusturicu u srijedu "počastile" neke od osoba poznatih u javnom životu Sarajeva koje su reagovale na njegovo pismo objavljeno u "Oslobođenju" dan ranije.
U tom "Pismu Fejsbuku", kako ga je naslovio sam autor, Kusturica formalno reaguje na priče i komentare o njemu, koje se u različitim povodima mogu vidjeti na najpoznatijoj društvenoj mreži.
Nazivajući Fejsbuk "septičkom jamom koju je stvorila tehnologija", Kusturica se zapravo izjasnio o uvredama na njegov račun što su se pojavile nakon njegova navodnog komentara vezanog za obilježavanje dvadesete godišnjice početka opsade Sarajeva u ratu od 1992. do 1995. godine kada je ubijeno više od 11.000 Sarajlija.
Povod za polemike bio je komentar o porijeklu crvenih stolica poređanih 6. aprila na glavnoj sarajevskoj ulici u znak sjećanja na sve nevino stradale tokom opsade.
Stolice su proizvedene u Srbiji, a sa nekih od njih nije bila skinuta ni etiketa koja je to dokazivala, što je izazvalo različita reagovanja.
Jedno od njih svelo se i na navodni Kusturičin komentar "kupujmo domaće" odnosno na krajnje neprimjereno izrugivanje podsjećanju na tužnu godišnjicu.
"Ta rečenica zvuči kao da je dizajnirana u pijanoj bosanskoj glavi bez potrebe da se ulazi u etničko porijeklo te pijane glave", napisao je ogorčeni Kusturica "Oslobođenju", tvrdeći da ništa slično nije napisao ni na Fejsbuku niti bilo gdje drugo kako mu se to stavlja na teret.
Tvrdi da je to tek novi dokaz da je stalno izložen uvredama temeljenim na nepostojećim tvrdnjama i izjavama poput onih da je nekad Sarajevo neprimjereno upoređivao sa jednim dijelom ljudskog tijela ili da je umanjivao broj žrtava i silovanih žena tokom rata u BiH.
"Utoliko i ovo pismo koje sada pišem nije pisano da bi došlo do ruku onih koji bi meni, eventualno, otvorili vrata mog rodnog grada... To će se dogoditi kada presuši septička jama u koju se slivaju informacije iz kontrolisanih kanala i izvora", napisao je Kusturica, naznačivši tako da ga nije prošla želja za dolaskom u Sarajevo s kojim verbalno ratuje još od 1992. godine.
Dodao je da mu je stalo da se zna da se nije sukobio s bošnjačkim narodom nego "s političkom pojavom porodice Izetbegović i njihovim islamskim fundamentalizmom" kao i sa "ostatkom Titovih omladinaca poput Zlatka Lagumdžije i njegovih socijaldemokrata koji su ljevičari baš koliko je i Pentagon prokubanski orjentisan".
Kusturica: Izabrao sam Srbiju jer je veća livada od Bosne
Nakon što je godinama odbijao da govori za medije u Bosni i Hercegovini, reditelj Emir Kusturica je sinoć dao intervju u Centralnom dnevniku Televizije Sarajevo, u kojem je objasnio svoje stavove u vezi sa granatiranjem Sarajeva i svojom odlukom da se nastani u Srbiji.
"Prethodnica ratu i onome što je kasnije prouzrokovalo tragediju, koja je trostruka, jeste moje neslaganje s politikom porodice Izetbegović, sa onim što je uradio Radovan Karadžić i pokušaji da se preko Miloševića ublaže stvari koje su se dešavale.
Kako je vrijeme odmicalo ja sam u Sarajevu bivao sve veći đavo i tu se negdje taj odnos potrošio i kako je ne samo kuća moga dede, nego i moja vlastita kuća srušena nakon Dejtona, a srušili su je pripadnici muslimanskih brigada. Da ne bi čovjek pravio šta je ko sve kome uradio, ja u multietnički život kojeg stvara Bakir Izetbegović ne vjerujem zato što je njemu još u gimnaziji kobasica smrdila, a volio je više pljeskavicu - rekao je Kusturica voditelju Senadu Hadžifejzoviću.
S druge strane, kazao je Kusturica, "imao si te gorštake Srbe koji su bezumno uništavali i protiv čega sam ja digao svoj glas."
"Gdje sam ja hendikepiran? Hendikepiran sam za jednu vrstu iskustva, a to je glad, žeđ i bombardovanje. Ja s vama nisam dijelio tu sudbinu, shvatio sam da ja tu više ne pripadam. Praktično sam prestao da govorim o tome, a ostao sam najgori i pristao sam na to.
Moje iskustvo nije paralelno tvom, Senade. Ti si čovjek koji pristaje na multietnički život, ali ne može da zaboravi da ga je neko "rokao" s brda. Ja to iskustvo nemam", kazao je Kusturica.
Voditelj Hadžifejzović ga je zatim podsjetio na rečenicu koju je svojevremeno izgovorio: "Ja se Sarajeva nikada neću odreći", na šta je Kusturica odgovorio:
"To je jedna od rijetkih koje su demantovane. To je jedna od rijetkih koje nisu ispunile ideal moje majke. To je jedna od tih rečenica u kojima sam ja participirao u društvenom životu Sarajeva. Ja nisam rušio Sarajevo, niti nisam učestvovao u njegovoj podjeli. Taj grad je podijeljen mnogo ranije i on je politički uveo čitavu stvar u tragediju.
Na pitanje zašto je izabrao Srbiju za domovinu, Kusturica je odgovorio:
" Zato što je Srbija veća livada i zato što u Beogradu možeš da se sakriješ i da budeš nevidljiv. Sarajevo je premalo da bih bio u njemu i slagao se s minimumom političkog života. Juče sam pročitao kako je Izetbegović rekao da je 150 Srba izašlo iz Sarajeva zato što su ih zvali njihovi lideri.
To može u crtanom filmu. Nije ni Srbija obećana zemlja, ali je dovoljno velika za moj projekat "Mokra Gora", gdje nema reklama i crvenih tepiha za kojima Sarajevo žudi. Ostao sam svoj i zajedno sa svojim iluzijama."
Na pitanje da li bi voleo da prošeta ili potrči Sarajevom, reditelj je kazao da bi slagao što god da odgovori.
"Cijenu svojih iluzija sam skupo plaćao. Stvorena je velika prepreka za tu šetnju i to trčanje zato što sam jednostavno prkosan i ponosan čovjek. Ja mislim da u toj razmjeni krivica možda nisam uspio da procijenim koliko sam bio važan ljudima unutra, pa sam eventualno imao malo pameti da to uvažim, a kako ta pamet nije bila manipulativne prirode, već emocionalne, ja mislim da su to dvije emocije koje nisu kompatibilne. Ja nisam nikada bio protiv tih ljudi i jednostavno ne vjerujem u taj politički recept", kazao je Kusturica.
Bonus video:
