Prosječna zarada zaposlenih obračunata za sve bivše jugoslovenske republike je 550 eura, a Srbija je 30 odsto ispod prosjeka.
Zbog toga bi u Srbiji zarade trebalo da porastu najmaje 50 odsto da bi nadoknadila taj relativni zaostatak prema drugim zemljama, pokazala je analiza portala Makroekonomija.org.
U analizi se podsjeća da je u prethodnoj zajedničkoj državi, u Sloveniji, 1990. plata bila 33 odsto veća od prosječne, u Hrvatskoj 12,5 odsto, u Srbiji je bila manja dva odsto, u Bosni i Hercegovini (BiH) 20,5 odsto, u Crnoj Gori 24,7 odsto, a Makedoniji 25 odsto.
Kada je riječ o javnom sektoru, u odnosu na prosječnu zaradu najveće odstupanje u javnoj upravi sada ima BiH gdje su 40 odsto veće zarade, u Srbiji su 22 odsto veće zarade i Makedoniji 20 odsto, navedeno je u analizi koju potpisuje ekonomista Miroslav Zdravković.
U gotovo svim evropskim zemljama, sa izuzetkom Slovačke i možda još par zemalja, plate u državnoj upravi su veće od prosječnih.
Najviše zaposlenih u obrazovanju
U obrazovanju i zdravstvu Srbija ima najmanje odstupanje od prosječne zarade, poslije Crne Gore.
Zdravstvo i obrazovanje imaju natprosječan udio zaposlenih sa fakultetskim obrazovanjem u ukupnom broju, i mada su u ovim djelatnostima plate manje nego u drugim djelatnostima za isti nivo obrazovanja, zaposleni su privilegovani socijalnom stabilnošću u odnosu na one u privatnom sektoru.
Srbija ima najveće udjele zaposlenih u obrazovanju i zdravstvu u ukupnom broju, u odnosu na sve bivše jugoslovenske republike, dok u državnoj upravi i odbrani jedino Crna Gora ima veći udio.
Zbirni udio ove tri djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih najveći je u Srbiji i iznosi 31,9 odsto, a najmanji je u Sloveniji, 23 odsto.
Najveći udio ove tri delatnosti u ukupnoj zaposlenosti posljedica je apsolutno niske zaposlenosti u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
Kada bi u ove dvije oblasti u Srbiji radilo 500 hiljada a ne 370 hiljada ljudi, veći broj ukupno zaposlenih značio bi i manji udio ove tri djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti.
Visoki udjeli u ukupnoj zaposlenosti ovih djelatnosti ne znače i velike udjele u ukupnom stanovništvu.
Troškovi obrazovanja
Na hiljadu stanovnika Srbija ima 22 zaposlena u upravi, 20 u obrazovanju i 23 u zdravstvu, a manji broj zaposlenih u upravi i obrazovanju imaju BiH i Makedonija, a u zdravstvu veći broj ima samo Slovenija.
Fond zarada u upravi, obrazovanju i zdravstvu iznosi 34,5 odsto ukupnog fonda zarada, i ovdje Srbija takođe ima najveći relativni pokazatelj, ispred BiH sa 34,3 odsto.
Kada se podijeli fond zarada sa brojem stanovnika, dolazi se do 26,9 eura mjesečno po stanovniku za ove djelatnosti, a manji trošak imaju BiH - 24 eura i Makedonija 21, dok je on u Sloveniji 91 eura.
Posebno je velika razlika u troškovima obrazovanja Srbije i Slovenije, u kojoj se pet puta više troši na zarade zaposlenih u tom sektoru.
Bonus video:
