Trgovinski sukobi na Balkanu mogu biti vjesnici rata. Austrougarsko carstvo je 1906. godine odlučilo da zabrani izvoz svinjetine iz Srbije. Malo upamćena epizoda, nazvana Rat svinja, bio je jedan u nizu takvih sukoba u godinama koje su dovele do atentata na Franca Ferdinanda u Sarajevu i kataklizme koja je uslijedila. Stoga valja skrenuti pažnju na Rat jajima koji je na pomolu između Bosne i Evropske unije, ili preciznije – Hrvatske.
Kada Hrvatska prvog jula 2013. postane članica EU, njene granice sa Slovenijom i Mađarskom postaće beznačajne. Međutim, onda će njene druge granice (sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom) postati spoljašnje granice EU.
Dvije od tih granica nisu previše bitne: granica Srbije sa Hrvatskom je relativno kratka, a crnogorska je mala. Kada te zemlje budu izvozile mliječne proizvode, jaja i meso (uključujući srpski specijalitet - svinjetinu), sve one će imati pečat Evropske agencije za standarde hrane, koja će ocijeniti da li njihovi proizvodi ispunjavaju uslove za izvoz u uniju.
Niko se ne može složiti što je čiji zadatak
Bosna je druga priča. Niko se ne može složiti što je čiji zadatak. Republika Srpska stalno zahtijeva da praktično sve bude odrađeno na nivou „entiteta“, dok Bošnjaci žele da se to riješi na državnom nivou.
Prihodi od poljoprivrede u Bosni čine otprilike 10 odsto BDP-a, u odnosu na samo dva odsto– koliko je prosjek u EU. Međutim, Bosna nema ministarstvo poljoprivrede, a kamoli agencije neophodne da se ovjeri izvoz.
Ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku moraće da prestane kada se ona pridruži EU
Zato, ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku moraće da prestane kada se ona pridruži EU. Hrvatski zvaničnici se ne sjekiraju oko toga. Jedan mi je otvoreno rekao da bi Bosanci „trebalo da se saberu“.
Još gore, od jula 2013. samo dva prelaza na 1.010 km granice biće opremljeni za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda. To će biti teško za mnoge male proizvođače: dodatni troškovi transporta bi mogli uništiti njihove poslove.
Hrvati su svjesni tog problema. Dug put do graničnih prelaza pogodiće i njihov izvoz u Bosnu. Oni se nadaju da će od novca EU nakon 2013. otvoriti nove prelaze.
Problem u Neumu
Drugi problem javiće se u Neumu, na Jadranu. Ovaj mali grad je jedini izlaz Bosne na more. Nalazi se na kraju jednog malenog dijela zemlje koji dijeli Hrvatsku. Problem ne potiče od nekih podjela u prošlom vijeku, već od 1699. kada je Bosna bila dio Otomanskog carstva. Za sad, kako su i Bosna i Hrvatska članice Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA), ovo nije preveliki problem, pošto automobili i kamioni nesmetano prelaze.
Međutim, on može nastati u vrijeme ljetnjih gužvi, i kao što kaže hrvatski istoričar Ivo Banac, motivisani hrvatski carinici – koji se već pripremaju za pristupanje EU - započeli su sa ispitivanjem kako bi bili sigurni da ste sir u vašim kolima zaista kupili sa druge strane Neuma, ne u samom Neumu. I to uprkos činjenici da male količine za ličnu upotrebu ne podliježu pravilima EU.
Neum
Stvari će postati komplikovanije za kamione 2013. Kako će dva dijela granice na Jadranu biti spoljne granice EU, kamioni će gubiti vrijeme i novac da bi dobili carinske pečate na jednoj strani i onda nekoliko kilometara kasnije opet, kada budu ponovo ulazili u EU, ili će im biti potrebno isto toliko vremena da feribotom zaobiđu Neum.
Šefica Odbora za evropske integracije u Hrvatskom saboru Vesna Pusić, za koju se uveliko očekuje da nakon izbora 4. decembra postane ministarka spoljnih poslova, tvrdi da je jedna od ideja da se tamošnji put pretvori u autoput i da se na njegovim izlazima vrše granične kontrole, što bi omogućilo automobilima i kamionima da nesmetano prolaze od jednog dijela Hrvatske do drugog.
Ko je zadužen za standarde o bezbjednosti hrane za izvoz?
Neobično je to što su gotovo svi ljudi koji žive u Neumu bosanski Hrvati. Kako gotovo svi bosanski Hrvati imaju hrvatske pasoše to znači da će gotovo svi oni, iako žive izvan EU, od jula 2013. biti građani članice EU. Oni će onda imati prava unutar EU, na primjer kada je u pitanju zaposlenje.
Međutim, bosanski Srbi i Bošnjaci neće imati takve privilegije. Stoga bi se bosanski Srbi i Bošnjaci mogli osjećati kao da su građani drugog reda u odnosu na Hrvate.
Neobično je to što su gotovo svi ljudi koji žive u Neumu bosanski Hrvati
To bi moglo natjerati Bosance da promijene rigidne političke stavove i da se brzo dogovore ko je zadužen za standarde o bezbjednosti hrane za izvoz. Takođe bi mogli početi da rade sa Hrvatima na graničnom saobraćaju.
Ako ne, barem će Rat jajima pokazati običnim ljudima kakve su posljedice neuspjeha njihovih lidera da rade za njihove interese. Zaista, možda će pošto bankrotiraju, mali bosanski farmeri gađati svoje lidere pokvarenim jajima.
Preveo: Miloš Rudović
Galerija
Bonus video:
