Optuženi Radovan Karadžić sugerisao je danas na suđenju pred Tribunalom u Hagu da su muslimanske snage u julu 1992. pucale na konvoj sa djecom iz Sarajeva, a zatim grantirale groblje tokom pogreba dvoje poginule djece.Tadašnji predsjednik Republike Srpske time je, u unakrsnom ispitivanju, opovrgavao svedočenje britanskog novinara Džeremija Bouena da su i na konvoj i na groblje vatru otvorile srpske snage.Bouen koji je u to vrijeme bio dopisnik televizije Bi-Bi-Si iz Sarajeva, ostao je, međutim, pri svom iskazu.Svedok je potvrdio da je "glasine" o napadima Armije BiH na sopstveno stanovništvo čuo od pripadnika Unprofora, uključujući i bliskog saradnika tadašnjeg komandanta "plavih šlemova" Luisa Mekenzija, ali da nikada nije video dokaze.Na pitanje Karadžić na osnovu čega tvrdi da je na konvoj autobusa kojim je pokušana evakuacija djece iz Sarajeva u julu 1992, pucano sa srpskih položaja, Bouen je odgovorio da je vatra otvorena van teritorije pod muslimanskom kontrolom.Sopstvene riječi iz izvještaja objavljenog na Bi-Bi-Siju da je hitac mogao doći iz visine zgrade Oslobođenja, Bouen je nazvao greškom.U napadu na konvoj, poginulo je dvoje djece.Karadžić je negirao odgovornost Vojske RS i za artiljerijski napad na sarajevsko groblje tokom pogreba poginule djece, nekoliko dana kasnije. U tom napadu, ranjena je baba djevojčice ubijene u konvoju.Bouen koji je bio na pogrebu i o gađanju groblja izvjestio za Bi-Bi-Si, odbacio je tvrdnju da je granate ispalila ABiH da bi pridobila simpatije međunarodne zajednice.Svedok je rekao da je groblje i ranije bilo gađano i da su na spomenicima bili vidljiva oštećenja od šrapnela, a grobari kazali da je gađanje bilo svakodnevno.Unakrsno ispitivanje britanskog novinara, Karadžić će nastaviti sjutra.Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; za artiljerijske i snajperske napade na civile u Sarajevu; za etničko čišćenje nesrba širom BiH i uzimanje vojnika Unprofora za taoce 1992-95. godine.
Bonus video:
