Zapadnobalkanski samit na koji su pozvali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, odmah je nakon sazivanja otvorio čitav niz pitanja.
Neuobičajeni sastav učesnika (drugačiji od formata zapadnobalkanskog Berlinskog procesa), vrijeme održavanja i kontradiktornost očekivanja strana pozvanih u Berlin, podgrijavali su znatiželju medija širom Evrope, posebno u dijelu kontinenta na koji se on odnosi. Gotovo da nije bilo dana a da neki od medija nije izbacio neku novu teoriju o tome šta bi u Berlinu 29. aprila ustvari moglo da se desi.
Njemačko-njemački model
Sada se pojavila i jedna nova teorija o tome da bi Njemačka mogla da vrati suprotstavljene strane za pregovarački sto.
Kako Dojče vele (DW) saznaje iz krugova bliskih njemačkoj vladi, kao moguće rješenje budućih odnosa između Beograda i Prištine u igru je ušao jedan istorijski model: Sporazum o temeljima za međusobne odnose koji je 1972. sklopljen između tadašnje Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike.
Sporazum je donesen u jeku politike približavanja tadašnjeg kancelara Vilija Branta, a otvorio je mogućnost za sprovođenje nekih rješenja po principu "vuk sit, ovce na broju", u okviru kojeg su zemlje koliko-toliko normalizovale odnose, a da nisu službeno priznale jedna drugu.
Ali da li taj model može da se primijeni u slučaja Srbije i Kosova?
Diplomatski izvori za DW procjenjuju da je teško za očekivati da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić staviti svoj potpis ispod dokumenta koji Srbiji brani blokiranje zahtjeva za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, jer bi to de facto značilo i priznanje.
Srpski predsjednik Vučić ionako već danima pokušava da smanji očekivanja od samita u Berlinu, a u tome ga prati i njegova premijerka.
Ana Brnabić je još prilikom posljednje posjete Berlinu, u novembru prošle godine, na Privrednoj konferenciji lista Zidojče cajtung istakla da članstvo u Evropskoj uniji za sada i nije tako važno. "Da me pitate da li bi htela da Srbija sjutra uđe u Evropsku uniju, ja bih rekla ne. Jer Srbija nije spremna", rekla je tada premijerka. Rano umanjivanje štete od onoga što bi moglo da nastane ako Srbija i dalje odbije da popusti u slučaju Kosova?
Ni signali iz Prištine uoči berlinskog susreta nisu baš ohrabrujući. Predsjednik Hašim Tači je izjavio da od samita ne bi trebalo očekivati mnogo, a njegov premijer Ramuš Haradinaj je u posljednjem razgovoru pred odlazak u Berlin od Srbije zatražio isplatu ratne odštete, što baš i ne djeluje kao deeskalacija.
Zakopati ideje o razmjeni teritorija
Međutim, jedan od najvažnijih zadataka današnjeg samita za Berlin je da se napokon zakopa ideja o razmjeni teritorija, kao moguće rješenje blokade pregovora.
To je jasan stav Angele Merkel od samog početka, ali očigledno je da još uvijek postoje glasovi koji se zalažu za tu opciju pa to treba na berlinskom sastanku i suzbiti.
I to je poruka koja nije samo upućena u smjeru Beograda i Prištine, nego i ostalih centara moći u regiji.
Kandidata koji bi mogli lakomisleno da posegnu za tim mehanizmom na žalost ima dovoljno.
Član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, Kristijan Šmit, koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gdje je pripremao teren za berlinski susret na vrhu, za DW je nedvosmisleno dao do znanja da Berlin ni u kom slučaju neće da pristane na promjenu granica na Balkanu.
"Očekujem novu dinamiku za rješavanje neriješenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promjene granica sigurno ne spadaju u ta rješenja. Zamisao etnički čistih država na jugoistoku Evrope je nemoguće ostvariti", rekao je Šmit za DW.
Njegova očekivanja od zapadnobalkanskog samita, kao i kod većine onih koji su se o tom susretu izjasnili posljednjih dana, nisu velika.
"Očekujem da će učesnici susreta da se dogovore oko transparentnih pregovora sa jasnim rasporedom što bi na kraju dovelo do cilja, a to je dogovor iza kojeg stoje svi", rekao je Šmit.
On je objasnio i šta smatra preprekama konačnom dogovoru: "Uvođenje posebnih taksi i pitanje pravnog statusa ne bi trebalo da stoji na putu ka rješenju".
I Šmit je jasno ukazao na to da njemački politički vrh smatra da je došlo vrijeme da EU na čelu sa Njemačkom i Francuskom stvari preuzme u svoje ruke.
"Pronalazak rješenja zahtijeva aktivno učestvovanje Evropske unije, Francuske i Njemačke", rekao je Šmit.
Jasna poruka Briselu, ali i jasna poruka Vašingtonu i Moskvi: mi smo ti koji odlučuju o budućnosti Evrope i o procesu proširenja Evropske unije.
Berlin ljut na Brisel
Povodom uloge EU, kako za DW kažu poznavaoci prilika u Briselu, kancelarka Merkel je "izuzetno ljuta" na visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federiku Mogerini zbog njenog podržavanja ideje o razmjeni teritorija.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, Mogerinijeva zbog toga uopšte nije ni bila pozvana na samit, već predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.
Ali zbog njegove spriječenosti, Federika Mogerini ipak dolazi, ali u funkciji Junkerove zamjenice, tj. potpredsjednice Evropske komisije.
U Berlin nije pozvan ni komesar Evropske komisije za pregovore o proširenju Johanes Han. Službeno on nije pozvan jer se "u Berlinu neće raspravljati o proširenju".
Razočarenje za Skoplje?
Ali to nije sasvim tačno jer će se kancelarka Merkel prije samog samita sastati na odvojenim razgovorima sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevom i Edijem Ramom.
Njemačku kancelarku tu prije svega očekuje nezahvalan zadatak da Zaevu objasni da od otvaranja pristupnih pregovora na samitu EU u junu neće biti ništa.
U najboljem slučaju, kako tvrdi izvor u Briselu, Sjeverna Makedonija bi pokretanje pregovora eventualno mogla da dobije tek na samitu EU u decembru.
Razlog za to je žestoko protivljenje Francuske svakoj novoj naznaci proširenja.
Bonus video:
