Fata Orlović dobila spor u Strazburu: Moraju ukloniti crkvu iz dvorišta

Slučaj Fate Orlović naglašava probleme sa kojima se suočavaju hiljade ljudi koje su pobjegle usljed etničkog čišćenja u BiH 1992-95. i koji su htjeli da se vrate u svoje domove
17132 pregleda 59 komentar(a)
Crkva u dvorištu Fate Orlović izgrađena je 1996. godine, Foto: Radiosarajevo.ba
Crkva u dvorištu Fate Orlović izgrađena je 1996. godine, Foto: Radiosarajevo.ba
Ažurirano: 01.10.2019. 20:58h

Vlastima BiH naređeno je da uklone pravoslavnu crkvu koja je sagrađena u dvorištu jedne muslimanke nakon što su snage bosanskih Srba za vrijeme rata ubile 22 njena rođaka u okolini Srebrenice, a nju protjerale.

Konačna i obavezujuća presuda Evropskog suda za ljudska prava trebalo bi da okonča 20-godišnju pravnu bitku Fate Orlović i članova njene porodice koji su izbjegli srebrenički masakr 1995. godine i kasnije se vratili u svoje selo blizu Bratunca da bi ispred kuće pronašli crkvu visoku 30 metara.

Kako je navedeno u presudi, jednoglasno je odlučeno da je došlo do povrede člana koji se odnosi na zaštitu imovine. Takođe se navodi da vlasti treba da se pobrinu da crkva bude uklonjena sa zemljišta u roku od tri mjeseca i da Fati Orlović isplate odštetu u iznosu od 5 000 eura i 2 000 eura njenim rođacima.

Snage bosanskih Srba su 1993. istjerale sve muslumane iz Konjević Polja u Srebrenicu, bezbjednu zonu UN, u kojoj je dvije godine kasnije ubijeno 8 000 muslimana u najgorem zločinu od Drugog svjetskog rata.

Dok je Orlovićeva bila u egzilu, srpske vlasti su prisvojile njenu zemlju i izgradile crkvu za Srbe koji su napustili svoje domove u oblastima u kojima su većinom živjeli muslimani i Hrvati.

To je bila uobičajena praksa u BiH, gdje su crkve, džamije i nove zajednice nastajale u okviru taktike za koju zapadni mirovni zvaničnici tvrde da je imala za cilj očuvanje rezultata etničkog čišćenja.

Slučaj Fate Orlović naglašava probleme sa kojima se suočavaju hiljade ljudi koje su pobjegle usljed etničkog čišćenja u BiH 1992-95. i koji su htjeli da se vrate u svoje domove.

„Ovo je tipičan slučaj prava povratnika na imovinu”, kazao je sudija Faris Vehabović. „Jedina je razlika u tome što je ovo postao simbol uporne borbe za pravdu jedne žene i porodice”, dodao je.

Bonus video: