Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta usvojio je danas s 57 glasova za, pet suzdržanih i sedam protiv Izvještaj o preporukama Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost za zapadni Balkan u susret samitu 2020, čiji je izvjestilac hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.
„Izvještaj koje je danas usvojio Evropski parlament uprkos odlaganjima zbog koronavirusa jasna je poruka podrške zemljama zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima i aktivnostima s ciljem pristupanja Evropskoj uniji nakon ispunjavanja kriterija. Jasan je to znak naše podrške nastavku procesa proširenja u cjelini, kojem smo ovim izvještajem dali novi kredibilitet. Proširenje je jedna od najuspješnijih politika Evropske unije tijekom cijelog njenog postojanja i naš najsnažniji vanjskopolitički alat za unapređenje demokratije, blagostanja i mira. Politika proširenja je i preduslov za jačanje prisutnosti i strateških interesa EU na zapadnom Balkanu, zbog čega je i riječ o našem zajedničkom interesu“, istakao je Picula, saopšteno je iz njegovog kabineta.
"Ključne preporuke izvještaja Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost su da osiguraju da unaprijeđena metodologija pregovaranje za krajnji rezultat ima punopravno članstvo u EU i da EU osigura jasna i predvidiva pravila i kriterijume i konzistentno ih primjenjuje, čime EU vraća svoj kredibilitet", navodi se u saopštenju.
U nastavku saopštenja nalaze se neke od stavki iz danas usvojenog izvještaja.
"Grupisanje područja pregovaranja naglašava dubinu i kvalitetu reformi u zemljama kandidatkinjama, da donosi konkretne rezultate u zemljama kandidatkinjama uz istovremenu mogućnost pregovaranja u više područja", jedna je od stavki iz usvojenog izvještaja.
Mjerila napredovanja, kako je saopšteno, moraju biti jasna, kao i osigurana kontinuirana podrška tijekom cijelog procesa pregovaranja.
"Nužno je da se osiguraju jasni politički podsticaji zemljama Zapadnog Balkana i da im se omogući učestvovanje u sektorskim politikama i programima EU prije punopravnog članstva, kroz ciljanu finansijsku podršku, kako bi građani osjetili opipljive koristi članstva i povećala EU prisutnost u tim zemljama", kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, neophodna je i bliža saradnja Evropskog i parlamenata zemalja kandidatkinja.
"Kako bi se osiguralo da reforme u zemljama kandidatkinjama budu trajne i održive, potrebno je ojačati i mehanizam uslovljavanja , kako bi se proces pregovora temeljem objektivnih kriterijuma moglo i suspendovati u slučaju neispunjavanja uslov", objašnjeno je u saopštenju.
Demokratija i vladavina prava, kako je saopšteno, moraju biti u središtu procesa proširenja, što znači da se prva otvaraju i zadnja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i ona o poštovanju ljudskih prava i slobode medija, s posebnim naglaskom na osiguravanje uslova za nezavisan i neometan rad novinara.
"Svaka kandidatkinja mora osigurati slobodne, poštene i transparentne izbore, u skladu s međunarodnim standardima i ojačati ulogu civilnog društva kao važnog aktera demokratske konsolidacije", stoji nu usvojenom izvještaju.
„Evropska je unija uvijek pokazivala snagu u izazovnim vremenima“, kazao je Picula o okolnostima u kojima je izglasan izvještaj „primanjem novih članova i svojom reformom Unije te tako trebamo nastaviti i u budućnosti.
Neke od problema koje izvještaj uzima u obzir, kako je saopšteno iz Piculinog kabineta, riješeni su.
" Zeleno svijetlo za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, recimo. Ponosan sam što je to učinjeno zahvaljujući trudu, naporima i pritisku i Evropskog parlamenta, jer su te dvije zemlje otvaranje pregovora svakako zaslužile“, zaključeno je u saopštenju.
Bonus video:
![](https://www.vijesti.me/resources/images/logo_blue.png)