U Srbiji se za dijagnostikovanje koronavirusa od prije nekoliko dana primarno upotrebljavaju testovi za koje sam proizvođač navodi da se ne mogu koristiti kao "osnovno sredstvo za utvrđivanje ili isključivanje kovida 19", piše beogradski list "Danas".
Nedovoljna pouzdanost ovih testova u praksi znači da osoba koja je zaražena koronavirusom, može da dobije negativan nalaz, i da sa lažnim ubjeđenjem da nema koronu nastavi da se ponaša kao i ranije, ne primenjujući nikakve zaštitne mjere i samim tim šireći dalje infekciju.
Upravo je ovo bojazan koja ovih dana muči doktore koji pregledaju sve veći broj pacijenata sa sličnim simptomima koji upućuju na koronavirus.
Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da veliki broj osoba kod kojih postoji sumnja na koronu ne mogu dođi do infektologa ni u jednoj od državnih ustanova.
Prema novom protokolu koji definiše testiranje građana, umjesto PCR testova primarno sredstvo u dijagnostici infekcije kovida 19 postali su serološki brzi testovi koji određuju prisustvo IgM antitijela, piše "Danas".
Ako ovi testovi otkriju da pacijent posjeduje pomenuta antitijela, on se dalje upućuje na testiranje PCR testom, što treba da potvrdi ili ospori nalaza dobijen serološkim testiranjem.
Problem je međutim što se IgM antitijela razvijaju nekoliko dana po izloženosti infekciji, pa serološki test može da pruži negativan nalaz koji je u stvari lažan jer je osoba u tom trenutku zaražena kovidom 19.
Istovremeno, u praksi se dešava da serološki testovi pokažu pozitivan nalaz koji se kasnije ospori PCR testom, što unosi dodatnu zabunu.
Brze testove koji se posljednjih dana koriste u Srbiji proizvodi Innovita (Tangshan) Biological Technology Co., Ltd.
Proizvođač sam navodi u uputstvu da se testovi ne mogu koristiti "kao osnov za postavljanje i isključivanje dijagnoze kovid 19".
"Test nije pogodan da se koristi za opšti skrining. Pozitivan rezultat testa zahtijeva dalju potvrdu. Negativan rezultat testa ne isključuje mogućnost infekcije", navodi proizvođač, piše "Danas".
Pešić pod posebnim pritiskom
Rezerve koje proizvođač navodi u uputstvu, odnosno činjenicu da ovi testovi mogu da daju lažno negativan rezultat, potvrđuje i doktorka Marijana Pešić, specijalista opšte medicine na Studentskoj poliklinici, a koja je ovih dana pod posebnim pritiskom zbog zaražavanja studenta.
Sagovornica "Danasa" objašnjava da su određeni studenti na brzom testu imali negativan nalaz da bi se nakon nekoliko dana ispostavilo da su ipak zaraženi koronom.
Ona takođe ističe da je bilo i obrnutih situacija, koje takođe stvaraju nedoumice kod ljekara.
"Nama se javila pacijentkinja sa visokom temperaturom čiji je laboratorijski nalaz ukazivao na infekciju. Pošto je brzi serološki test pokazao prisustvo IgM antitijela, ona je upućena na Infektivnu kliniku, gdje je PCR test bio negativan. Po uputstvu proizvođača, ako se desi ovakva situacija, onda se nalaz serološkog testa smatra lažno pozitivnim" kaže Pešić.
Epidemiološkinja Studentske poliklinike Mila Paunić objašnjava za "Danas" da negativan nalaz na brzom testu znači da pacijent može da nastavi da se ponaša kao i ranije bez primjenjivanja bilo kakvih mjera opreza, jer ne postoji nikakva obavezujuća mjera.
"Ukoliko je test negativan, mi pacijentu dajemo usmeno uputstvo da bi trebalo da smanji kontakte i da bude u nekoj vrsti izolacije, ali to nije obavezujuće i sve na kraju zavisi od samog pojedinca kako će se ponašati. Ono što nama stvara problem jeste činjenica da serološki testovi otkrivaju prisustvo antitijela, a da ne znamo pouzdano nakon koliko dana od ekspozicije će ih organizam stvoriti u dovoljnoj količini da ih ovim testom možemo otkriti. Postoje podaci koji kažu da je taj prozor (vrijeme od ekspozicije do pojave antitijela) između pet/ sedam do 10 dana, drugi – da je između 11 i 14", navodi Paunić.
Prema njenim riječima, posljednjih dana na Studentsku polikliniku stiže sve veći broj studenta, i to ne samo onih iz unutrašnjosti koji žive u domovima, već i mladih koji su smješteni u privatnim stanovima ili su porijeklom iz Beograda.
Nemali broj njih ima slične simptome koji se uklapaju u kliničku sliku kovida 19, a koji podrazumijevaju povišenu temperaturu, glavobolju, malaksalost, gubitak čula mirisa i ukusa.
"Dešavalo nam se da se student javi četiri, pet dana nakon prvog negativnog serološkog testa, jer mu se stanje pogoršalo, a da naredni serološki test pokaže pozitivan rezultat (IgM antitijela)", dodaje Paunić.
Kako je po njenim riječima, trenutno ograničeno slanje na Infektivnu kliniku, postoji bojazan da "lakše kliničke slike, kakve obično imaju mladi ljudi, prolaze i nedijagnostikovane".
Upravo zbog sve većeg pritiska na Infektivnu kliniku, mnogi pacijenti ne mogu da dođu do infektologa, što potvrđuje i doktorka Marijana Pešić.
Ona kaže da od 19. maja postoji "Zabrana za izbor specijalnosti infektologija u ustanovi KC Srbije – Klinika za infektivne i tropske bolesti", da sa VMA "vraćaju" sa rečenicom "ne primamo civile", a infektologe nemamo u drugim ustanovama.
"Na Infektivnu kliniku možemo samo poslati "prioritetne" pacijente, pri tome većina tih pacijenata nije za respirator pa samim tim nisu prioritetni. Nemamo gdje uputiti studente na PCR i pregled infektologa, snalazimo se tako što upućujemo kao prioritet i ono što po medicinskim indikacijama nije prioritetno", zaključuje Pešić.
Bez odgovora nadležnih
Povodom promijenjenog protokola za testiranje građana na kovid 19, dnevni list "Danas" uputio je pitanja Institutu za javno zdravlje Batut, u srijedu, ali do zaključenja današnjeg štampanog izdanja nisu dobili odgovore.
I epidemiolog Predrag Kon bio je nedostupan za komentar jer je kako su "Danasu" rekli u Gradskom zavodu za javno zdravlje on na dvonedjeljnom odmoru.
Studentski kolektivi posebno osjetljivi
Epidemiolog Mila Paunić smatra da su studenti koji žive u domovima posebno ranjiva kategorija na koju treba obratiti dodatnu pažnju.
"Mi pokušavamo da nađemo najbolje rješenje za studentske kolektive koji su vrlo osjetljivi. I među studentskom populacijom imamo osobe sa hroničnim bolestima koje ih stavljaju u rizičnu kategoriju. Ne treba ni da zaboravimo ljude koji rade u studentskim domovima, a među kojima je dosta onih koji pripadaju srednjem ili starijem dobu koji često imaju neke svoje osnovne bolesti zbog kojih zaraza koronavirusom može da donese komplikovanu kliničku sliku. Tražimo drugačiji pristup za studentske kolektive, da se za studente obezbijedi PCR testiranje, nismo dobili pozitivan odgovor za sada, nadamo se da ćemo dobiti“, kaže Paunić.
Zaključak kriznog štaba
Krizni štab donio je zaključak 5. juna prema kome osobe koje se nalaze u kućnoj izolaciji 14 dana zato što je testom utvrđeno da su kovid pozitivne, treba da ponove testiranje nakon isteka dvonedjeljnog karantina, odnosno potrebno je da ih pregleda specijalista zaraznih bolesti.
Doktorka Marijana Pešić navodi da ovu grupu ljudi zapravo nema ko da pregleda jer oni nisu prioritetni i samim se ne primaju na Infektivnu kliniku.
Bonus video:
