Države Zapadnog Balkana nemaju jedinstven stav o situaciji u Bjelorusiji i svakodnevnim protestima sa kojih se traži ostavka Aleksandra Lukašenka, ponavljanje spornih predsjedničkih izbora na kojima je dobio šesti mandat i obustavljanje nasilja nad demonstrantima, prenio je danas Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uz tradicionalno dobre odnose sa vlastima Bjelorusije, zvaničnici u Srbiji za sada ćute, dok se iz Bosne i Hercegovine javio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik čestitajući Lukašenku "ponovni izbor za predsjednika Bjelorusije".
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore navelo je u svom odgovoru za RSE da ta država "kontinuirano prati razvoj događaja i izražava zabrinutost zbog eskalacije nemira i nasilja od dana održavanja predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, 9. avgusta 2020. godine".
U odgovoru se poziva na poštovanje demokratskih principa, utemeljenih u ljudskim pravima i slobodnom i transparentnom izbornom procesu.
"Stoga, s posebnom pažnjom pratimo relevantne informacije o prekomjernoj primjeni sile nad mirnim demonstrantima, te postupcima koji ograničavaju medijske slobode i pravo na slobodno okupljanje i izražavanje", dodaje se u odgovoru ministarstva.
Kao država kandidat, takođe se navodi, Crna Gora podržava sve mjere koje EU preduzima u cilju stabilizacije situacije i vjeruje da će predstojeće održavanje vanrednog samita EU o Bjelorusiji dati rezultate u tom pravcu.
"Takođe, čvrsto stojimo na poziciji promocije demokratije, sprovođenja unutrašnjih reformi i zaštite ljudskih prava, naročito u svijetlu činjenice da je Bjelorusija dio Istočnog partnerstva, te da je posljednjih nekoliko godina evidentan pomak u odnosima između EU i ove zemlje".
Nakon referenduma o nezavisnosti 2006. godine, Belorusija je priznala Crnu Goru, a diplomatski odnosi uspostavljeni su avgusta iste godine. Belorusija nema rezidentnog ambasadora u Podgorici, već tu dužnost obavlja ambasador Belorusije iz Beograda. Isto tako, crnogorski ambasador u Moskvi je funkcionalno zadužen za Belorusiju
Sa Kosova nisu stigle reakcije, a Sjeverna Makedonija za sada je jedina zemlja Zapadnog Balkana, koja kao i ostale teži članstvu u Evropskoj uniji, a koja je podržala najavljene sankcije Evropske unije Bjelorusiji zbog nasilnog gušenja protesta.
Iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije nisu odgovorili na pitanja RSE kakav je stav zvaničnog Beograda prema dešavanjima u Bjelorusiji.
Iako to čini poslije izbora u većini država, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za sada nije čestitao Lukašenku na spornoj izbornoj pobjedi, dodaje RSE.
Povodom protesta u Minsku i drugim gradovima oglasio se jedino ministar odbrane Aleksandar Vulin, ali kako bi demantovao informacije sa društvenih mreža da vojnici iz Srbije učestvuju na demonstracijama u Bjelorusiji.
Srbija i Bjelorusija imaju tradicionalno dobre odnose, a Lukašenko je posljednji put u Beogradu bio u decembru 2019. godine.
Tada je potpisano više bilateralnih sporazuma, a odnosi dvije države ocijenjeni su kao odlični, iskreni i prijateljski, uz "zahvalnost" srpskih zvaničnika na tome što Bjelorusija nije priznala Kosovo.
Ni u Bosni i Hercegovini nema zvaničnih reakcija na situaciju u Bjelorusiji.
Nije se oglasilo Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, ali ni Ministarstvo spoljnih poslova, koje sprovodi utvrđenu politiku i koje radi na razvoju međunarodnih odnosa u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva BiH.
Međutim, član Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda Milorad Dodik uputio je čestitku Aleksandru Lukašenku povodom ponovnog izbora za predsjednika Bjelorusije.
U Sjevernoj Makedoniji još je neizvjesno formiranje nove vlade nakon prevremenih parlamentarnih izbora koji su u toj državi održani 4. avgusta.
Ipak, iz kabineta ministra spoljnih poslova tehničke Vlade u Skoplju za RSE su ukazali na Tviter objavu ministra spoljnih poslova Nikole Dimitrova, kojom je podržao demonstrante i uvođenje sankcija Bjelorusiji.
Bonus video:
