Gradovi Dubrovnik i Trogir, Stari Grad na Hvaru i Sali na Dugom otoku prvi će u Hrvatskoj smanjiti plastični otpad i koristiti alternativna rješenja učestvujući u projektima koje sprovodi splitsko Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj "Sunce", u cilju smanjenja i uklanjanja plastičnog otpada. Akcija se odnosi na jednokratne plastične proizvode i to plastične štapiće za uši, pribor za jelo, tanjire, slamčice, štapiće za miješanje pića i držače za balone...
"Plastic Smart Cities Croatia" i "For Plastic Free Croatia Island" projekti su koji imaju za cilj smanjenje plastičnog otpada i korišćenje alternativnih rješenja. U njima se sprovodi analiza o upotrebi jednokratne plastike i upravljanju otpadnom plastikom u uključenim lokalnim zajednicama, razvoj i sprovođenje "Plana bez plastike" s participativnim pristupom i radionicama, kao i organizacija "plastic free" javnih događanja, odnosno događanja "bez plastike", i javnih foruma usmjerenih na podizanje svijesti lokalnog stanovništva o posljedicama plastičnog zagađenja, prenosi agencija Hina.
Jedna od važnih aktivnosti je sprovođenje nacionalne kampanje za podizanje svijesti o uticaju zagađenja plastikom na morsku životnu sredinu i dostupna održiva rješenja u ostrvskim zajednicama na Hvaru i Dugom otoku.
Evropska organizacija "Seas at Risk", koja okuplja niz udruženja koje se bave problematikom zaštite morske sredine, u svom izvještaju objavljenom prošlog ljeta ocijenila da je direktiva EU-a ambiciozan plan za izbacivanje deset plastičnih predmeta koji nisu za ponovnu upotrebu, a koji se najčešće mogu pronaći na plažama širom Evrope, ali da je njena implementacija u nacionalna zakonodavstva u većini evropskih zemalja zaustavljena.
Uz to, kriza izazvana virusom Covid-19 dovela je do dramatičnog porasta upotrebe, ali i odbacivanja jednokratnih plastičnih predmeta u prirodu.
"Sredozemno more jedno je od najzagađenijih svjetskih mora, a polovina tih enormnih količina otpada dolazi s kopna. S 400 kilo-tona otpada koje godišnje proizvodi, Hrvatska je na trećem mjestu u regionu, zato je vrlo važno preduzeti hitne mjere i osvijestiti građane, ali i brojne posjetioce o potrebi brzog djelovanja, odnosno smanjenja upotrebe jednokratne plastike. Naime, kao jedan od ključnih aktera identifikovan je upravo turizam, pa je dio kampanje osvješćavanja u sklopu projekta "Plastic Smart Cities" usmjeren na strane i domaće turiste", ističu u Udruženju Sunce Split.
Direktiva EU-a o plastičnom otpadu je nakon trijaloga, odnosno pregovora Evropskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU-a, usvojena 2019. a u ovoj godini sve države EU-a moraju konačno da je implementiraju. Zakon o otpadu bi u Hrvatskoj trebao da bude usvojen najkasnije do 3. jula. Tada bi i Hrvatska trebalo da izbaci jednokratne plastične proizvode i to plastične štapiće za uši, pribor za jelo, tanjire, slamčice, štapiće za miješanje pića i držače za balone.
Nakon usvajanja direktive u Evropskom parlamentu tadašnji hrvatski evroparlamentarac Davor Škrlec iz grupe Zelenih ocijenio je da direktivu potrebno iskoristiti za podsticanje promena kako bi kao društvo proizvodili manje smeća i postali održivi.
Direktiva takođe uključuje odredbe za odlaganje opušaka cigareta koji su značajan zagađivač, ciljeve prikupljanja plastičnih flaša, kao i zahtjev za redizajnom čepova za piće kako bi ih povezali s bocama. U direktivi su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih šoljica i posuda za hranu, te konačno potpuna zabrana oxo-razgradive plastike, koja se često naziva biorazgradivom, ali u stvarnosti se fragmentira u mikroplastiku.
Jednokratni plastični proizvodi i ribolovni alat zajedno čine 70 odsto morskog otpada u Evropi, pa se očekuje da će primjenom direktive s godinama i mora Evrope biti znatno čistija.
Bonus video:
