Mario Kordić iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) novi je gradonačelnik Mostara, kojeg je izabralo Gradsko vijeće formirano nakon izbora održanih 20. decembra 2020. godine, prvih nakon 12 godina.
Novi gradonačelnik Mostara je izjavio kako će sarađivati sa svima.
"Ovo je bio derbi u kome nema poraženih. Radiću na širokoj koaliciji svih stranaka za dobrobit svih građana Mostara", kazao je Kordić.
Kordić je kazao i kako je pitanje deponije Uborak zbog koje su građani protestovali, a gradske vlasti ih tužile, njegov glavni prioritet za rješavanje.
“Saslušaću i struku i građane da vidim zbog čega imamo tako veliki problem u gradu”, rekao je Kordić o slučaju deponije koja je bila namijenjena za odlaganje komunalnog otpada sa područja Grada Mostara a postala regionalno odlagalište smeća.
Za novog predsjednika Gradskog vijeća Mostara u ponedjeljak je izabran Salem Marić (Stranka demokratske akcije), jer po statutu gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
"Nakon trećeg izbornog ciklusa u Mostaru Bošnjaci i probosanskohercegovačke stranke imaju većinu u Gradskom vijeću Mostara i ponovo nisu dobili mjesto gradonačelnika. Do nas je", rekao je Marić, optužujući Našu stranku da je tražila nekoliko dana za konsultacije, a da nisu objasnili zbog čega.
Iz Naše stranke su prethodno tokom dana rekli da neće podržati nijednog kandidata za gradonačlenika Mostara iz redova HDZ i SDA.
Kordić je izabran u trećem krugu u kojem je dobio 17 glasova.
Njegov protivkandidat Zlatko Guzin (Koalicija za Mostar) dobio je 16 glasova, a dva su bila nevažeća.
U drugom krugu glasanja za izbor gradonačelnika Mario Kordić dobio je 17 glasova od 35, a Zlatko Guzin 14 i četiri su bila nevažeća.
Treći krug glasanja održan je budući da izabranik mora imati dvotrećinsku većinu.
Izbor gradonačelnika započet prošle sedmice, odgođen je kako bi se političke strane usaglasile o predlogu BH bloka (SDP BiH, Naša stanka) koji je izašao sa sporazumom da ovaj grad, umjesto jednog, ima tri čelnika koji bi se rotirali svakih 16 mjeseci.
Za HDZ BiH ta ideja je neprihvatljiva, jer, kako je Čović ocijenio "jedini ishod mogu biti daljnje blokade, dublje podjele i potpuna disfunkcionalnost gradske uprave".
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović 13. februara zatražio je angažman visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Incka u vezi sa izborom gradonačelnika Mostara, grada na jugu BiH.
On je naglasio kako je "težište protivzakonitog djelovanja usmjereno protiv hrvatskih političkih subjekata", te zaključio da je samim tim i "protiv građana hrvatske nacionalnosti Grada Mostara".
"U korist opcija predvođenih Strankom demokratske akcije (SDA), koje po oprobanom receptu anithrvatske histerije i kampanje, nametanjem apsurdne ‘probosanske’ denominacije u srcu Hercegovine na sve moguće načine pokušavaju uspostaviti jednonacionalnu vlast i uništiti bilo kakvu perspektivu i nadu u svjetliju budućnost u ovom gradu", napisao je.
Uoči sjednice najavljene za danas (15.februara), oglasili su se iz Naše stranke čime su potvrdili da ipak neće glasati za opciju rotacije gradonačelnika iako je u petak ta mogućnost bila izgledna.
"HDZ i SDA su nam, stoga, ostavili jedinu mogućnost – da ne podržimo njihove kandidate. U okolnostima u kojima te stranke nisu bile spremne odustati od svojih ranijih dogovora, Mostaru je neophodna jaka opozicija koja će ukazivati na njihove greške, otkrivati njihove afere i forsirati multietničku perspektivu Mostara", saopšteno je iz te stranke.
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ured visokog predstavnika, Misija OSCE-a u BiH, ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva pozvali su u ponedjeljak 15. februara gradske vijećnike Mostara da dalje ne odgađaju proces izbora gradonačelnika.
Kako su naglasili u zajedničkoj izjavi, način izbora gradonačelnika Grada Mostara jasno je propisan Statutom i važećim Poslovnikom zbog čega su vijećnike pozvali da pokažu odgovornost i brzo izaberu gradonačelnika u skladu sa zakonskim okvirom na sljedećoj sjednici.
Pozdravili su konstruktivan dijalog svih vijećnika o zajedničkom programu s konkretnim mjerama, s namjerom da se poboljša funkcionalnost Grada Mostara i ispune očekivanja građana, saopšteno je.
Prethodni lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine.
Od tada stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH se nisu mogle dogovoriti o novim izbornim pravilima nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnula Kancelarija visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.
Lideri SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, u junu 2020. godine su potpisali Sporazum u kojem je dogovoreno održavanje izbora u Mostaru.
Dogovor je postignut nakon što je Mostarka Irma Baralija 2019. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila spor zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.
Gradsko Vijeće Mostara čini 35 vijećnika. Vijećnici su birani u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika i obuhvata cijelo područje Mostara.
Bonus video:
