Međunarodni sud u Hagu pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Framka Simatovića-Frenkija, kome sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. godine.
Kako je danas saopštio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. januara.
Iz odluke sudija, sa koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Sheveningenu 8. decembra.
U ponovljenom haškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine.
Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećoj nedjelji januara.
Tužioci su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.
Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u junu do sada, odvijalo tri dana nedjeljno po tri sata.
Budući da je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja juna, tužioci zahtijevaju da u januaru broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri.
U podnesku raspravnom veću predsjedavajućeg Bartona Hola (Burton Hall), tužioci ocjenjuju da je dosadašnji raspored rada "neefikasan" i da "nepotrebno produžava proces".
Tužilaštvo tvrdi i da zbog trodnevne radne sedmice "nije u stanju da svjedoke izvodi na način primjeren brzom suđenju".
Tužioci podsjećaju da je i odbrana prvooptuženog Stanišića, naznačila da bi, dok je on na privremenoj slobodi u Srbiji, suđenje moglo da se odvija i tokom pune, petodnevne, radne sedmice,
Ukoliko drugooptuženi Simatović, koji proces prati u haškoj sudnici, smatra da bi prepreka za produžavanje radne nedjelje moglo biti njegovo zdravstveno stanje, raspravno vijeće bi, po tužiocima, trebalo da naloži da Simatovića "pregleda nezavisni medicinski ekspert".
Sudije bi, predlaže dalje Tužilaštvo, trebalo da omoguće Simatoviću da suđenje prati iz pritvora u Sheveningenu (Scheweningen), ukoliko bi to omogućilo povećavanje broja radnih sati.
Tužioci, međutim, ocjenjuju da "nema objektivne osnove za zaključak da Simatović ne može da prati povećan radni raspored procesa".
Očekuje se da će sudije odluku o zahtjevu tužilaca donijeti prije nastavka suđenja Stanišiću i Simatoviću.
Raspravno veće će, u istom roku, ponovo razmotriti i da li će prvooptuženom Stanišiću produžiti boravak na privremenoj slobodi, koji, po važećoj odluci, ističe 18.januara 2018.
Stanišićeva odbrana ranije je zatražila da on u Beogradu ostane do kraja dokaznog postupka.
Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. juna, tužioci su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.
Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović-Arkan.
Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih djelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Po nalazima ljekara u Hagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje (paučitis) i depresije. Bolest prvooptuženog značajno je uticala na tok i dužinu dugogodišnjeg haškog procesa protiv Stanišića i Simatovića.
Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu.
Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.
Posle prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela.
Bonus video:
