Novoimenovani visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit učestvovao je na 14. Dubrovnik forumu na panelu "Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: Kako okončati karantin?" 10. jula.
Šmit je u svom govoru poručio kako je za ozbiljniji napredak šest država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji (EU) potrebno ukloniti nesuglasice i prepreke koje postoje među državama.
On je kazao da članstvo Bosne i Hercegovine u EU treba ostati na političkoj agendi, koja je izgubila na snazi u proteklim godinama, i da je sada vrijeme da to pitanje vrate u politički fokus kako bi u narednim godinama uočili rezultate.
"Kada pogledamo Bosnu i Hercegovinu, vidimo da unutrašnji problem koji postoji nije između većine i manjine, nego problem između tri konstitutivna naroda, te ostalih. Kada iz današnje perspektive pogledamo Dejtonski sporazum, vidimo da bi se neki njegovi djelovi mogli sročiti drugačije, no danas imamo Sporazum kakav je. Onima koji i danas gaje fantazije kako bi bilo dobro mijenjati granice ili stvoriti nove države, kažem da je gotovo", kazao je Šmit, prenijela je Agencija Anadolija.
On je naglasio kako je EU ključno pitanje treba li zadržati šest država Zapadnog Balkana na okupu te među njima sprovesti djelomične integracione procese koji bi mogli dovesti i do tzv. velikog Šengena.
"Postoji komparativna prednost u bivanju članom evropskih integracija, što se može oprimjeriti na programu COVAX [Program Svjetske zdravstvene organizacije koji ima za cilj dostavu vakcina siromašnim zemljama za 20% stanovništva]. Sjedinjene Američke Države su u prošlosti u kritičnim trenucima napravili puno za Zapadni Balkan, nekada više nego Evropljani, kojima je trebalo više vremena za shvatiti što treba napraviti", dodao je Šmit.
Posebno je upozorio na važnost ulaganja u mlađe generacije kroz obrazovanje, jer imaju potencijal ubrzavanja procesa pomirenja, kako u BiH, tako u cijeloj regiji.
Šmit će 1. avgusta naslijediti Valentina Incka na mjestu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Bonus video:
