Dokumenta do kojih su novinari KRIK-a došli u okviru međunarodnog projekta „Pandorini papiri“ dokazuju da je ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali bio vlasnik 24 luksuzna apartmana na bugarskom primorju. Mali je kao vlasnik dvije ofšor kompanije sa Britanskih Djevičanskih Ostrva kupio 23 stana, a još jedan je kupio na svoje ime.
Kada su 2015. godine novinari KRIK-a i novinarske mreže OCCRP otkrili da je tada moćni gradonačelnik Beograda Siniša Mali kupio 24 luksuzna stana u bugarskom ljetovalištu „Sveti Nikola“ na obali Crnog mora, on je bio bijesan na medije. Novinare KRIK-a optužio je da lažu.
„Ukoliko utvrdite da sam vlasnik bilo kojeg od ovih stanova, svi su vaši. Dobićete ključ istog trenutka“, rekao je novinarima KRIK-a na vanrednoj konferenciji koju je organizovao upravo zbog ovog istraživanja.
Otkriće da je Mali kupio ove nekretnine izazvalo je burne reakcije u javnosti. Njihova vrijednost iznosila je oko pet miliona eura – višestruko je premašivala legalne prihode Malog.
Mali je priznao da je kupio jedan stan, onaj čije se vlasništvo vodilo na njegovo ime. Tvrdio je, međutim, da ne stoji iza dvije ofšor kompanije, „Brigham Holding & Finance Inc.“ i „Etham Invest & Finance Corp.“ koje su kupile preostala 23 apartmana.
Firme i stanove nije prijavio Agenciji
Mali je bio vlasnik ove dvije ofšor kompanije sa Britanskih Devičanskih Ostrva i nakon što je postao gradonačelnik Beograda. On je tada po zakonu bio dužan da firme prijavi Agenciji za sprečavanje korupcije, što nije uradio. Zakon propisuje i zatvorske kazne za funkcionere koji ne prijave imovinu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić godinama brani svog bliskog saradnika od sumnji da je umiješan u korupciju, takođe tvrdeći da je KRIK slagao.
„Imam apsolutno povjerenje u ministra Sinišu Malog“, rekao je Vučić ranije ove godine. „Podsjetiću na sve laži o njemu, o 24 stana u Bugarskoj, političari koji su tu kampanju vodili su lagali, mediji su lagali.“
Sada, šest godina kasnije, u međunarodnom projektu „Pandorini papiri“ koji predvodi Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), pojavila su se dokumenta procurila iz agencije za osnivanje ofšor firmi „Trident Trust“, čiji je Mali bio klijent, a koja su dokaz da je Mali definitivno bio vlasnik dvije ofšor kompanije i apartmana u Bugarskoj.
Kupovina preko ofšora
Britanska Devičanska Ostrva, ostrvska država u Karipskom moru u kojoj je Mali osnovao kompanije, važe za čuveni poreski raj koji koriste političari, tajkuni i kriminalci da skrivaju imovinu. Zahvaljujući netransparentnosti u ovoj zemlji, vlasnici kompanija mogu svoj identitet da drže u tajnosti.
To se upravo dogodilo u ovom slučaju. Prvo je „Trident Trust“ za Malog registrovao dve ofšor kompanije: „Brigham Holding & Finance Inc.“ i „Etham Invest & Finance Corp.“, a one su zatim kupile dvije firme u Bugarskoj – „Erma 11“ i „Erul 11“ – koje su u svom vlasništvu imale apartmane.
U dokumentima o kupoprodaji stanova, Mali je bio naveden kao direktor ofšor kompanija sa Britanskih Devičanskih Ostrva, pa su ga tako novinari KRIK-a ranije povezali sa ovim nekretninama.
Nova dokumenta u projektu „Pandorini papiri“, sertifikati o vlasništvu nad firmama, otkrivaju da je bio i vlasnik ovih kompanija.
Kupovinu stanova Mali je sproveo tokom 2012. i 2013. godine, u vreme kada je bio ekonomski i finansijski savjetnik tadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića. Na toj funkciji Mali je bio zadužen za pregovore s Ujedinjenim Arapskim Emiratima oko ulaganja u kapitalne projekte – privatizaciju nacionalne avio-kompanije „JAT“ i izgradnju „Beograda na vodi“.
Ime osobe od koje je Mali kupio stanove unosi još veću sumnju u ovaj posao.
Staro poznanstvo
Mali je 24 apartmana u Bugarskoj kupio od firme Srđana Dabića, bivšeg košarkaša i direktora srpskog ogranka čuvene ruske naftne kompanije „Lukoil“.
Početkom 2000-ih, kada je radio u Agenciji za privatizaciju Siniša Mali je kao direktor Centra za tendere nadgledao privatizaciju najvećih državnih preduzeća, bio je nadležan za prodaju srpskog lanca benzinskih pumpi „Beopetrol“ upravo „Lukoil“-u.
Mali je u tom poslu predstavljao državu Srbiju, dok je biznismen Srđan Dabić zastupao interese „Lukoil“-a. Srpske pumpe su 2003. godine prodate „Lukoil“-u za 117 miliona eura.
Savjet za borbu protiv korupcije kasnije je utvrdio da „Lukoil“ nije ispunio ugovor i da je „Beopetrol“-u nanio štetu od nekoliko miliona eura. Umjesto da investira u srpske pumpe, „Lukoil“ je izvukao novac tako što je od „Beopetrola“ uzeo kredit od 105 miliona eura.
Sumnje na pranje novca
Ubrzo nakon što je Mali kupio stanove u Bugarskoj, koji su na tržištu vredjeli oko pet miliona eura, počeo je da ih prodaje. Dva apartmana, koji ne spadaju u najveće, prodao je 2013. i 2014. za ukupno 120.000 eura.
Zatim je izašao iz vlasništva u ofšor kompanijama.
U avgustu 2014, nekoliko mjeseci nakon što je postao gradonačelnik Beograda, Mali je ofšor kompanije prebacio na tamošnju advokaticu Anu Panajotovu koja je zatim prodala još nekoliko apartmana.
Iako Mali više zvanično nije bio vlasnik, i dalje je bio povezan sa stanovima – KRIK je pronašao njegov potpis na dokumentu iz 2015. godine. Naime, Mali je u ime ofšor kompanije potpisao rješenje o podnošenju finansijskog izvještaja za njenu ćerku-firmu u Bugarskoj 2015. godine.
Mali se u javnosti branio da mu je na ovom dokumentu potpis falsifikovan.
Nakon serijala tekstova KRIK-a o sumnjivim poslovima u koje je umiješan gradonačelnik Beograda, reagovala je i Agencija za sprečavanje korupcije. U postupku koji je pokrenula 2015. Agencija je potvrdila KRIK-ova otkrića i pronašla dokaze koji su ukazivali da je Mali učestvovao u pranju novca. Agencija je slučaj proslijedila Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Tužilaštvo je u slučaj uključilo i Upravu za sprečavanje pranja novca od koje je zahtijevalo da provjeri sve bankovne račune i transakcije Siniše Malog i članova njegove porodice. Nakon istrage Uprava je sastavila izvještaj sa detaljima o više sumnjivih novčanih transkacija koje su povezane sa Malim, njegovom bivšom suprugom, kao i kompanijama koje je posjedovao ili za koje je radio. Ova institucija utvrdila je da je Mali kontrolisao najmanje 45 bankovnih računa i raspolagao novcem koji znatno premašuje njegova zvanična primanja, kao i da je pomenuta bugarska advokatica, Ana Panajotova, bila umiješana u niz sumnjivih transakcija od kojih su neke povezane sa prodajom pomenutih apartmana na bugarskom primorju.
Uprkos ovim otkrićima, Više tužilaštvo je obustavilo postupak, navodeći da nije pronašlo dokaze za kriminalne radnje.
Istorijat sumnjivih poslova
Slučaj „24 stana“ samo je jedan od sumnjivih poslova u koje je umiješan Mali, a koje su otkrili novinari KRIK-a i OCCRP-ja. Novinari su tokom prethodnih godina takođe otkrili da je Mali nezakonito prisvojio državno zemljište kod Vršca, pomogao svom ocu da privatizuje fabriku vagona dok je radio u Agenciji za privatizaciju, kao i da odlazi na raskošna putovanja koja ne može da priušti zvaničnim primanjima. Novinari KRIK-a intervjuisali su i njegovu bivšu suprugu, Mariju Mali, koja je ispričala da joj je, dok je bio gradonačelnik Beograda, donosio keš nepoznatog porijekla i od nje tražio da ga stavi na svoj bankovni račun. Ona je rekla i da joj se Mali pohvalio da je organizovao rušenje u Savamali.
Vučić je zatim Malog 2018. godine unaprijedio u ministra finansija – ovaj potez Malom je donio i kontrolu nad Upravom za sprečavanje pranja novca.
Od kada je Mali ministar, više apartmana u Bugarskoj je oduzeto ili zamrznuto – od strane banke i tamošnjih poreskih službi.
Iz agencije „Trident Trust“ novinarima su kazali da posluju u okviru zakona i da ne daju izjave o svojim klijentima. Panajotova takođe nije željela da komentariše. Rekla je samo: „Odbijam da komentarišem, već je bilo suviše skandala sa ovim“ i spustila slušalicu.
Mali nije odgovorio na poziv novinara KRIK-a za intervju, niti na detaljna pitanja koja su mu poslali.
U dokumentima i Nikola Petrović, Vučićev kum
U papirima se, kad je u pitanju Srbija, pojavljuje se i Nikola Petrović, kum predsjednika Aleksandra Vučića i direktor „Elektromreže Srbije“ (EMS) u periodu od septembra 2012. do kraja 2016. godine, piše N1.
U tekstu OCCRP-a navodi se da je Petrović postao vlasnik kompanije sa britanskih Djevičanskih Ostrva, koja je osnovana 2016. godine, preko švajcarske konsultantske kuće „Fidinam and Alcogal“.
Navodi se da prilikom osnivanja kompanije, Petrović nije obavijestio Alcogal da bi se mogao smatrati politički eksponiranom osobom, iako je toliko blizak sa predsjednikom, a to je naveo i njegov advokat (da nije politički eksponirana osoba). Međutim, nakon formiranja kompanije, Alcogal je otkrio njegovu političku poziciju i zatražio bankovno referentno pismo. U tekstu se dalje navodi da je švajcarska advokatska kancelarija odbila ovaj zahtjev konsultantske kuće, nudeći da sami napišu referentno pismo, što je Alcogal prihvatio.
Petrović je držao kompaniju u tajnosti od srpskih zvaničnika i nikada je nije prijavio, kao što zakon nalaže, navodi se dalje u tekstu u kom se ističe da im Petrović nije odgovorio na postavljena pitanja.
Bonus video:
