U Srbiji je politička klima i dalje polarizovana, političari u raspravama koriste zapaljivu retoriku protiv neistomišljenika, a u reformi državne uprave i pravosuđa zabilježen je samo ograničen progres, ocijenila je Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku Srbije na putu evropskih integracija.
U sažetku dijela izvještaja koji se odnosi na političke kriterijume, a u koji je agencija Beta imala uvid, piše da su srpski parlament i politički subjekti započeli međupartijski dijalog "sa ciljem postizanja širokog partijskog konsenzusa o reformama vezanim za EU, što je od ključne važnosti za napredak zemlje na putu u EU".
"Međutim, politička klima je tokom izvještajnog perioda ostala polarizovana", navodi se u izvještaju koji pokriva period od juna 2020. do juna 2021.
Dodaje da svi politički akteri, da bi proces bio uspješan, moraju da djeluju konstruktivno i u dobroj vjeri i sprovedu mjere koje su u septembru 2021. tokom međupartijskog dijaloga identifikovali posrednici iz Evropskog parlamenta i Skupštine Srbije".
U izvještaju piše da je Srbija počela da se bavi dugogodišnjim preporukama Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) OEBS, i da "sve ključne preporuke treba da budu implementirane na inkluzivan i transparentan način, zasnovao na širokom političkom konsenzusu i znatno prije narednih izbora".
U pogledu parlamenta, EK podsjeća da je njegov mandat od početka ograničen najavom izbora za proljeće 2022.
Srpski parlament je značajno, kako se navodi, smanjio primjenu hitnog postupka kog usvajanja zakona i usvojio kodeks ponašanja poslanika, ali se u skupštinskim raspravama i dalje koristi zapaljivi jezik protiv političkih neistomišljenika.
U izvještaju piše da je u Srbiji osnovano Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog koje je pokrenulo niz javnih rasprava, ali da su potrebni dodatni napori kako bi se obezbijedila sistematska saradnja vlade i civilnog društva.
Ukazuje se da je potrebno stvoriti okruženje pogodno za razvoj i finansiranje civilnog društva, koje je i dalje meta napada, uključujući i u parlamentu.
Srbija je, kako se ocjenjuje, umereno napredovala u oblasti reforme javne uprave, i još uvijek mora da osigura zapošljavanje na osnovu sposobnosti i smanjenje broja zvaničnika koji visoke dužnosti obavljaju kao vršioci dužnosti.
Potrebna je i jaka kontrolna uloga ministarstva u razvoju i koordinaciji javne politike, kao i jedinstven mehanizam prioriteta za sve investicije, bez obzira na njihovu vrstu i način finansiranja.
U izvještaju se konstatuje da je u pravosudnom sistemu Srbije postignut ograničen napredak.
EK ocjenjuje da je "poslije usvajanja ustavnih amandmana, potrebna temeljita revizija sistema imenovanja sudija i tužilaca i vrednovanja njihovog rada, kako bi se omogućilo zapošljavanje i napredovanje zasnovano na sposobnosti, pošto sadašnji pravni okvir nije u dovoljnoj mjeri garancija protiv potencijalnog političkog uticaja na sudstvo".
"Srbija u borbi protiv organizovanog kriminala da se fokusira na velike slučajeve"
Srbija u borbi protiv organizovanog kriminala treba da promijeni pristup i fokusira se na slučajeve "visokog profila" koji za cilj imaju razbijanje velikih i međunarodnih organizacija i oduzimanje imovine, umjesto na manje i srednje važne predmete, navodi se u sažetku novog izvještaja Evropske komisije.
U dokumentu koji će biti predstavljen kasnije danas, a u koji je Beta imala uvid, navodi se da je broj osuđujućih presuda za organizovani kriminal smanjen u odnosu na 2019.
Komisija je ocijenila da je Srbija u određenoj mjeri pripremljena za članstvo u EU kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, dodajući da je u posljednjih godinu dana na tom planu zabilježen samo ograničeni napredak.
Kako se navodi, Srbija tek treba da ostvari dobre rezultate na planu efikasnih istraga, gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala, uključujući finansijske istrage i evidencije zamrznute i oduzete imovine stečene kriminalom.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, napredak je u proteklom periodu takođe bio ograničen i Srbija ima određeni nivo pripremljenosti na tom planu.
Navodi se da Srbija tek treba da usvoji novu strategiju borbe protiv korupcije praćenu akcionim planom i uspostavi efikasan mehanizam kooridnacije za operacionalizaciju ciljeva sprečavanja korupcije i efikasno rješavanje slučajeva korupcije.
Ukazuje se i da je broj optužnica i prvostepenih presuda za slučajeve visoke korupcije smanjen u odnosu na prethodne godine.
"Srbija treba da poveća napore da otkloni te nedostatke i pojača sprečavanje i suzbijanje korupcije", navodi se u sažetku izvještaja Evropske komisije.
Bonus video:
